Što su Badnjak i badnja noć?

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

O Badnjaku je mons. Tomislav Ivančić kazao kako je to dan obdaren sadržajima Neba i pokoljenja prije nas. U zraku lebdi neka tiha nazočnost koja otvara vrata u bogate običaje našeg naroda i u razumijevanje onoga što nam želi ispričati badnja noć.

 

Sve pripreme se slijevaju u badnju noć. U njoj se sve treba dogoditi. Sve se zbog nje sprema. Tko je središte ovog dana i ove noći? Isus iz Nazareta. Izvješća evanđelja po Luki nam javljaju kako se Isus rodio noću. Tu vijest je anđeo objavio pastirima dok su pod vedrim nebom čuvali stražu. Za vjernike kršćane badnja je noć važna. Crkva u toj noći slavi svetu misu u ponoć – Polnoćku. Knjiga mudrosti je o tome unaprijed rekla: „Dok je mirna tišina svime vladala, i noć brzim tijekom stigla do sredine puta svog, sišla je Tvoja svemoguća Riječ s nebesa, Gospodine, s kraljevskih prijestolja“.

Isus je Očeva Riječ koja je postala tijelom. Ta Riječ je sišla k nama onda kad je tama noći bila najgušća, u ponoć. U trenutku kad je sila mraka bila najsigurnija. Ali, upravo u tom trenutku noć se počinje skraćivati idući prema zori, prema jutarnjem svjetlu. Crkva slavi Božić u zimsko godišnje doba kad je noć najduža i dan najkraći, ali i od kada počinju duži dani a noći kraće.

Badnjak je dan u kojem se zgusnulo sve iščekivanje adventa. Zato je badnja noć bremenita dolaskom. Isus se treba roditi, pojaviti u tvom stanu, u tvojoj obitelji, u tvom životu. „Da se Isus i tisuću puta rodi u Betlehemu, a u tebi ne, za tebe to ne bi imalo koristi“, kaže Sv. Augustin.

Slavljenje Isusova rođendana je ponuda da se ti rodiš u Isusu. On je, naime, uzeo naše tijelo, sad je na nama da njegov duh. On je uzeo naše čovještvo, na nama je da sad uzmemo Njegovo božanstvo. U tome je drama i fascinantno iščekivanje badnje noći.

„Bog je postao čovjekom, da bismo mi postali Bogom“, kaže Sv. Grgur Nazijanski.

U badnjoj noći postajemo svjesni, kako smo nevjerojatno, bezgranično voljeni. Tad se podsjećamo, da nismo sami usred svemira, na našoj planeti je sam Bog. „Čovječe, upoznaj svoje dostojanstvo“, piše Sv. Leon Veliki još u 5. stoljeću…

Badnjak je dan kad se vraća svojim korijenima. Isus Krist i suvremeni naš čovjek se prepoznaju kao davni znanci nakon duge odsutnosti. U slami, jaslicama, okićenom boru, u mirisu jela, u svijeći sred zelene pšenice, u jabukama i orasima opet uskrsava zanemarena i prezrena domovina, da se po srcu i vjeri sretne s Isusom Kristom. Neka božićne pjesme… progovore o novoj vjernosti našeg čovjeka živom lancu povezanih pokoljenja pred Bogom.

Pod svime izvanjskome i u tebi poput vrela teče Božić. Nađi neki mirni kutak, opusti se, neka te preplavi sveta Nazočnost ove noći, dopusti tišini da govori glasnije od buke, otvori srce i osluškuj kako se Život – pisan velikim slovom – smješta među nas, da nas opet porazmjesti svakog na svoju baštinu i svoje ognjište darovano od Boga.

Neka Bog progovori u tvome srcu, da bi Mu ti mogao odgovoriti životom.

Neka ti je sretna, vesela i blagoslovljena Sveta badnja noć!

 

nedjelja.ba

Frama župe Osova sudjelovala na XV. sportskim susretima Frame Bosne Srebrene

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

U subotu, 21. rujna, održan je u Visokom XV. sportski susret Frame Bosne Srebrene. Geslo događaja na kojemu se okupilo više od 400 framaša iz 15-ak bratstava bilo je: "Što je od Boga rođeno, pobjeđuje svijet" (1 Iv 5, 4). Na ovim susretima sudjelovala je i Frama župe Osova.


Frama Konvikt Visoko bila je treću godinu zaredom domaćin ovoga velikog susreta koji je započeo u jutarnjim satima okupljanjem u dvorani Franjevačke klasične gimnazije, a nakon toga slavljena je sveta misa koju je predvodio novi duhovni asistent fra Davor Petrović u suslavlju deset svećenika.

Nakon mise bio je zajednički ručak i fotografiranje, a potom je fra Davor Petnaeste sportske susrete Frame proglasio otvorenim.

Dečki su se natjecali u nogometu, a djevojke u odbojci.

Članovi frame Osova na povratku kući iz Visokog, posjetili su Kiseljak i Kreševo.

„Kada smo završili svoj nastup u Visokom, posjetili smo Kiseljak i izvor mineralne vode. Nakon kratkog obilaska grada uputili smo se u franjevački samostan u Kreševu gdje smo mogli vidjeti bogatu ostavštinu bosanskih fratara. Sa svojeg zadnjeg odredišta krenuli smo natrag prema svojoj župi“, napisali su svoje impresije Framaši župe Osova na svojoj Facebook stranici.

Upriličena korona svećenika Žepačkog dekanata

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

U Žepču je 13. studenoga održana korona svećenika Žepačkog dekanata. Sv. misu je predslavio te prigodno predavanje održao dekan KBF-a u Sarajevu dr. Darko Tomašević.
Susret je započeo svetom misom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskoga koju je predslavio dr. Tomašević, a nazočne je na početku pozdravio dekan i župnik u Žepču preč. Predrag Stojčević.


U prigodnoj propovijedi preč. Tomašević je istaknuo "kako se približavamo kraju liturgijske godine, češće se govori smrti, sudu na koncu svijeta, kao i o strahu s kojim se susrećemo kroz razne bolesti i pred Božjom kaznom". Istaknuo je da oni koji se na Boga i njegovu riječ oslanjaju nemaju straha te im se budi pouzdanje i sigurnost.


Nakon mise upriličeno je predavanje prof. Tomaševića o Božjoj riječi "koja ima moć mijenjati naš život, a preko svećenika i živote vjernika".
U predavanju su spomenute različite borbe u vezi s Božjom riječi kao i krivi nauci koji su se pojavili u prvim kršćanskim vremenima.


"Božja riječ treba biti sve više prisutna u životu prezbitera, a posebno u ovoj godina koja se slavi u crkvi kao Godina Božje riječi", rekao je predavač, između ostaloga, i u svome izlaganju postavio pitanje koliko svećenici koriste Stari zavjet u svojim homilijama i razmatranjima.


U drugom dijelu sastanka preč. Stojčević je izvijestio o održanoj Dekanskoj konferenciji u Sarajevu te zaključcima s tog susreta. Podijelio je župnicima nove formulare kod primopredaje župa, koje će ubuduće obavljati samo dekani. Pokazani su i novi formulari koji će se koristiti kod godišnjeg izvješća o ekonomskom poslovanju župa.

U kratkoj diskusiji su se dotakli pitanja božićnih ispovijedi u doba krize koronavirusa.

Susret je završio zajedničkim objedom.

MIZ Žepče: Upriličena promocija dokumentarnog filma o Medžlisu

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Medžlis islamske zajednice Žepče ove godine upriličio je brojna dešavanja u povodu obilježavanja mjeseca Rebiul-evvela po islamskom kalendaru, mjeseca mevluda, mjeseca rođenja Poslanika Muhammeda s.a.w.s. Jedna od aktivnosti bila je i promocija dugo iščekivanog dokumentarnog filma o Medžlisu, čija premijera je održana  u petak (30.11.2018.) u kino dvorani Doma kulture Žepče.

Ideja za snimanje dokumentarnog filma, potekla je od Muftijstva zeničkog, te je ralizacija počela u mjesecu Ramazanu. Da je to bio prilično mukotrpan posao, rekao je imam Ferhat-pašine džamije Irdin ef. Tutnjić u svom obraćanju prije samog početka filma. Uložilo se dosta vremena i znoja, obzirom da je snimanje rađeno po visokim ljetnim temperaturama, u vrijeme posta, ali se na kraju sav trud isplatio.

Glavni imam MIZ Žepče, prof. Džafer ef. Gračić, naglasio je kako ovaj film, u ovom trenutku, možda nekima i neće biti posebno zanimljiv, obzirom da su i sami svjedoci današnjice, ali nekim budućim naraštajima, film bi trebao biti od iznimnog značaja, jer će ostati kao pisani, ili u ovom slučaju, digitalni trag u historiji žepačkog Medžlisa.

U snimanju filma sudjelovali su svi imami MIZ-a Žepče, predstavnici svih džemata, kao i članovi IO i Uprave Medžlisa. U sat i 54 minute kamerom i dronom zabilježen je svaki džemat, svaka džamija i mesdžid na prostoru žepačkog Medžlisa, zajedno sa ostalom imovinom koja pripada istom. Fascinantni prizori iz zraka malo koga će ostaviti ravnodušnim, a film je rađen u HD rezoluciji. Za video produkciju pobrinuo se Žepčak Adnan Muslić.

Kao i svaki dokumentarni film, i ovaj ostaje u amanet mlađim naraštajima, da iz njega uče i onu stariju, a i noviju historiju žepačkog Medžlisa i da u narednim vremenima, povedeni ovim primjerom, pišu i stvaraju svoju, neku bolju historiju, temeljenu na osnovnim postulatima islama.

D.S

Islamska zajednica objavila detaljne upute o obilježavanju Bajrama, struka pozvala na odgovornost

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Kurban-bajram muslimani će obilježiti u okolnostima pandemije koronavirusa. Iz Federalnog ministarstva zdravstva i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini imaju savjete za građane kako obilježiti ovaj blagdan.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović pozvao je građane da se ponašaju u skladu s prijedlozima nadležnih. Poziv se odnosi na ponašanje u vjerskim objektima, ali i izvan njih. Naloženo je da se džamije, mesdžidi i drugi objekti, kako je navedeno iz Islamske zajednice, temeljito očiste, dezinfikuju i provjetre uoči bajram-namaza.

"Mjere predviđaju, između ostalog, i osiguranje dezinfekcionih sredstava za ruke na ulazu u džamije, kao i klor za dezinfekciju obuće, onemogućavanje korištenja abdesthana, zajedničkih peškira i drugih predmeta i sredstava za zajedničku upotrebu, izrađene su uz konstataciju sa zdravstvenim radnicima, epidemiolozima i nadležnim kriznim štabovima", obrazložili su iz Islamske zajednice.

Naglašeno je da bajram-namazu ne smiju prisustvovati osobe koje imaju koronavirus, osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženim, onaj tko ima simptome koronavirusa, osoba kojoj je propisana izolacija ili kojoj je neko od ukućana u samoizolaciji, a često su u kontaktu.

Po dolasku u džamiju, objasnili su iz Islamske zajednice, vjernici su dužni: obaviti ličnu higijenu i uzeti abdest, ispravno nositi masku, izvršiti dezinfekciju ruku na ulazu, izbjegavati bliski kontakt i održavati propisanu fizičku distancu, nositi i koristiti vlastitu sedžadu prethodno dezinficiranu, obuću odlagati u pojedinačne kese, po dolasku kući primjenjivati higijenske mjere koje se odnose na presvlačenje odjeće i obuće te drugih higijenskih mjera.

Ukazali su i na način čestitanja Kurban-bajrama.

"Shodno infrastrukturnim mogućnostima, kao i vremenskim prilikama, predviđa se organiziranje klanjanja bajram-namaza na otvorenom, na tradicionalnim musalama. Čestitanja će se obaviti bez fizičkog kontakta i s propisane distance. Džematski odbori su dužni angažirati redare za praćenje poštivanja propisanih mjera", naveli su.

Islamska zajednica je zahtijevala otkazivanje masovnih bajramskih svečanosti, prijema i drugih vjerskih manifestacija osim namaza. Osvrnuli su se i na način izvršavanja molitvi.

"Instrukcija predviđa i da se u džamijama do daljnjeg klanjaju samo farzovi, odnosno da se obavljaju samo obavezne molitve, radi što kraćeg zadržavanja. Isto se odnosi i na džuma-namaz. Hutba se ograničava na pet-sedam minuta, a dova uči odmah poslije farza. Sabah-namaz, na dan Kurban-bajrama, u džamiji/džematu će klanjati samo imam i džematski odbor. Džamije će za bajram-namaz biti otvorene 15 minuta prije početka namaza uz primjenu mjera zaštite", istakli su.

Islamska zajednica je pozvala na primjenu zaštitnih mjera i nakon blagdana naglasivši da glavni imam može poduzeti dodatne mjere. Objavili su i sugestije za postupanje s kurbanskim mesom.

- Muslimani koji su pripremili životinju za izvršenje propisa kurbana, dužni su primijeniti propise Islama koji se odnose na žrtvu kurbana u pogledu zdravlja, starosne dobi i drugih osobina odabrane životinje;

- sam čin žrtvovanja kurbana provesti prema propisima Islama;

- obradu mesa i svih dijelova kurbana obaviti tako da se ne umanji vrijednost ispravnog izvršenja propisa;

- podjelu kurbanskog mesa vršiti uz primjenu svih epidemioloških mjera zaštite od širenja zaraze koronavirusom. S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju, kurbansko meso se može zadržati za vlastite potrebe;

- nejestive dijelove kurbana (unutrica i sl.) zbrinuti na ekološki prihvatljiv način u skladu s propisima Islama i važećim propisima državnih organa

- Rijaset Islamske zajednice preporučuje muslimanima da kožicu kurbana - bravčeta zbrinu na ekološki prihvatljiv način ili obrade i zadrže za svoje potrebe (postekija za klanjanje namaza i sl.). Oni koji to nisu u stanju učiniti, predat će je na sabirno mjesto. S goveđim kožicima treba postupati kao i do sada.

Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez je u izjavi za Klix.ba upozorio da svako okupljanje može biti rizik i da je posebno potrebno zaštititi osjetljive kategorije stanovništva.

"Ako se već pozivamo na ljubav tijekom blagdana, onda je poželjno da blagdan obilježimo kod kuće, a da čestitamo koristeći sredstva komunikacije. Treba izbjeći ljubljenje, grljenje i držati preporučenu fizičku distancu", rekao je.

Građani su pozvani da poštuju epidemiološke mjere i nakon molitve u džamijama, a to se prije svega odnosi na masovnija okupljanja.

 klix.ba

Prva je nedjelja došašća! Vrijeme pripreme i iščekivanja Božića

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Danas počinje došašće ili advent, razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini pripreme kršćanskih vjernika za blagdan Božića, što je ujedno početak nove crkvene godine.

U došašću se svakog jutra služe mise zornice, puku omiljene rane mise, koje imaju pokornički značaj jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. One predstavljaju oblik četverotjednoga trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.


Četiri zapaljene svijeće na adventskom vijencu označavaju posljednju nedjelju došašća. U antičko doba vijenac je bio simbol pobjede pa je i adventski vijenac simbol borbe kršćanina protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće.

Ideja adventskog vijenca izvorno je nastala u vrijeme došašća. Plete se od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja, što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti.


To je vrijeme kada prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja. Budnost je otvorenost očiju i srca, duboka svjesnost i nutarnju sabranost. Kršćani u došašću bdiju, da prepoznaju Boga, koji dolazi.


U zapadnom kršćanstvu došašće počinje četiri tjedna prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak. U došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji, a na misama se čitaju prikladni biblijski tekstovi.

Povijest Došašća


Slavljenje Došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa započeo pripravu za Božić, počevši od blagdana sv. Martina 11. studenog. Nazvao je Došašće pokorničkim vremenom, naređujući post u 3 dana svakog tjedna od 11. studenog do Božića. Ovo vrijeme posta od 40 dana, slično korizmi, izvorno se nazivalo – “Četrdesetodnevni post sv. Martina”. Čitanja prilikom euharistijskog slavlja uzimala su se iz korizmenog vremena.


U 6. stoljeću, papa Grgur Veliki skratio je Došašće na 4 tjedna, što se zadržalo do danas te je ukinuo dotadašnje suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme Došašća, premda se i danas, razdoblje Došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozbâ.


Vrijeme Došašća Rimske liturgije, nije bilo pokorničko, nego slavljeničko, vrijeme radosti i priprema za Božić. S vremenom je Došašće postalo spoj pokorničkih sadržaja i vrijeme radosti i iščekivanja.

Zornice i adventske pjesme

U vrijeme Došašća, služe se rane jutarnje sv. mise – zornice, koje su vrlo raširene u hrvatskom vjerničkom puku. Obično se služe u 6 ili 7 sati ujutro, u ranu zoru. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić, ali i na konačni Isusov dolazak na kraju vremena. Kršćani nastoje bdjeti nad svojim životom, ali i nad tuđim životima, da ne izgube vječni život. Zornice imaju svečan ugođaj.


U Došašću su svakog jutra zornice puku omiljene rane mise koje imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.


Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”. U tim adventskim pjesmama izražava se radost skorom dolasku Božića i potiče se vjernike, da se duhovno pripreme za blagdan Božića te se iskazuje se štovanje Blažene Djevice Marije.

Adventski vijenac

Adventski vijenac plete se od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti.

Lišće božikovine podsjeća na vijenac od trnja, sukladno engleskom vjerovanju da je Kristov vijenac od trnja bio načinjen upravo od bodljikavog lišća ove zimzelene biljke. Često je u njemu i grančica ružmarina jer ova je biljka prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat.


Čine ga dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri.

Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa.

Sveta Janja (Agneza)

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Jedna je od najslavnijih kršćanskih djevica bila Sv. Janja (Agneza). Njezino je ime ušlo i u rimski Kanon ili Prvu euharistijsku molitvu, u Litanije svih svetih, a svojim su je spisima proslavili i najveći crkveni pisci poput Sv. Ambrozije, Sv. Jeronim i Sv. Augustin.

Stara kršćanska predaja govori kako je Janja bila kći odlične patricijske obitelji, odrasla u bogatstvu, sjaju i raskoši. Već kao dijete postala je kršćanka. Vjera u božanskog Spasitelja tako ju je zahvatila i očarala da je u ranoj mladosti učinila zavjet djevičanstva te odlučila samo njemu isključivo pripadati. Kako je bila i bogata i lijepa zaprosio ju je za svoga sina sam prefekt grada Rima. Djevica je iz viših motiva i pobuda odbila tu prosidbu i odrekla se zemaljske ljubavi i sreće kojoj se bilo u braku nadati. Za prosca je to bilo neshvatljivo pa je slučaj bolje istražio i doznao da je Janja kršćanka. To je u doba progona bio zločin protiv državnog poretka. Janja je optužena i izvedena pred sud i tu je pružila najljepše svjedočanstvo za vjeru i djevičanstvo. Ništa je nije moglo zastrašiti ni pokolebati.

Nutarnji žar bio je jači od svih prijetnji i muka. Oko 304. pogubljena je mačem. Bilo je to za Dioklecijanova progonstva. Ljudi su se divili njezinoj hrabrosti u dobi od samo 12 godina. Iako tjelesno mlada, duhovno je bila posve zrela pa je dobro uočila gdje se nalaze vječne vrijednosti i za njih se životno opredijelila te im ostala vjerna sve do smrti. Pobožna predaja pripovijeda da se osam dana nakon slavnog svršetka ukazala svojim roditeljima s janjetom u ruci i utješila ih velikom slavom što ju je mučeničkom smrću zaslužila.

Prvi kršćanski rimski car Konstantin Veliki sagradio je na grobu Sv. Janje nekoliko desetljeća nakon njezine smrti veličanstvenu baziliku. Još i danas u toj bazilici na Nomentanskoj cesti u Rimu blagoslivljaju se jaganjci, od kojih se vune prave paliji, što se daju nadbiskupima i metropolitama.

Zaštitnica je ženske mladeži, a mnoge su se djevojke po njezinu primjeru oduševile za djevičanstvo i posvetile svoj život Isusu, božanskom Zaručniku.

Polaganje svečanih zavjeta u župi Osova

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

"Zavjete dajem Gospodinu, njemu predajem život cijeli."

U nedjelju, 30. rujna u župnoj zajednici UBDM u Osovi održat će se svečana pučka misa s početkom u 11:00 sati kada će dvojica kandidata, bogoslova, fra Stjepan Antolović - iz župe Osova i fra Stjepan Lukašević iz župe Brestovsko položiti svoje svečane, doživotne zavjete i postati punopravni članovi provincije Bosne Srebrene.

Misno slavlje predvodit će poštovani otac provincijal fra Jozo Marinčić, a animiraju pjevajući i ministrirajući bogoslovi Franjevačke teologije u Sarajevu.

Simbolika ovih zavjeta koji predstavljaju svjetlo vjere u životu bogoslova je sljedeća :

Na franjevačkom pojasu nalaze se tri čvora koji predstavljaju tri zavjeta: siromaštvo, poslušnost i čistoću. Dok sam pojas daje sigurnost fizičkom hodu, održavanje zavjeta daje sigurnost najdubljem životnom hodu. Kad Isus nama danas kaže „neka vam bokovi budu opasani“, želi nam reći: Držite svoje zavjete! Samo tako će životni hod biti uvijek stabilan i siguran, pa i u vrijeme Isusovog iznenadnog dolaska. Zavjeti su svjetlo vjere koje razgoni tamu i rasvjetljuje noć.

„Draga braćo i sestre, vjernici i prijatelji naše župe, molimo zajedno za ovaj dan, za ovaj događaj, za već postojeća i nova duhovna zvanja. Bdijmo, budimo pripravni za iznenadni dolazak Gospodinov, a vi mlada braćo franjevci, opašite zavazda bokove našim franjevačkim pasom i upalite svjetiljke na način kako to Gospodin od vas traži. Mir i dobro!“, poručili su iz župe Osova.