MIZ Žepče: Upriličena promocija dokumentarnog filma o Medžlisu

Medžlis islamske zajednice Žepče ove godine upriličio je brojna dešavanja u povodu obilježavanja mjeseca Rebiul-evvela po islamskom kalendaru, mjeseca mevluda, mjeseca rođenja Poslanika Muhammeda s.a.w.s. Jedna od aktivnosti bila je i promocija dugo iščekivanog dokumentarnog filma o Medžlisu, čija premijera je održana  u petak (30.11.2018.) u kino dvorani Doma kulture Žepče.

Ideja za snimanje dokumentarnog filma, potekla je od Muftijstva zeničkog, te je ralizacija počela u mjesecu Ramazanu. Da je to bio prilično mukotrpan posao, rekao je imam Ferhat-pašine džamije Irdin ef. Tutnjić u svom obraćanju prije samog početka filma. Uložilo se dosta vremena i znoja, obzirom da je snimanje rađeno po visokim ljetnim temperaturama, u vrijeme posta, ali se na kraju sav trud isplatio.

Glavni imam MIZ Žepče, prof. Džafer ef. Gračić, naglasio je kako ovaj film, u ovom trenutku, možda nekima i neće biti posebno zanimljiv, obzirom da su i sami svjedoci današnjice, ali nekim budućim naraštajima, film bi trebao biti od iznimnog značaja, jer će ostati kao pisani, ili u ovom slučaju, digitalni trag u historiji žepačkog Medžlisa.

U snimanju filma sudjelovali su svi imami MIZ-a Žepče, predstavnici svih džemata, kao i članovi IO i Uprave Medžlisa. U sat i 54 minute kamerom i dronom zabilježen je svaki džemat, svaka džamija i mesdžid na prostoru žepačkog Medžlisa, zajedno sa ostalom imovinom koja pripada istom. Fascinantni prizori iz zraka malo koga će ostaviti ravnodušnim, a film je rađen u HD rezoluciji. Za video produkciju pobrinuo se Žepčak Adnan Muslić.

Kao i svaki dokumentarni film, i ovaj ostaje u amanet mlađim naraštajima, da iz njega uče i onu stariju, a i noviju historiju žepačkog Medžlisa i da u narednim vremenima, povedeni ovim primjerom, pišu i stvaraju svoju, neku bolju historiju, temeljenu na osnovnim postulatima islama.

D.S

Žepčaci obilježavaju Dan Ašure

U muslimanskim kućama danas je vrlo važan dan po islamskom kalendaru. Radio se 10-om danu prvog mjeseca u hidžretskog godini, Muharremu.

Nerijetko se među Bošnjacima muslimanima Ašure vezuje samo uz tradicionalno jelo koje se spravlja u znak sjećanja na poslanika Nuh-a a.s. ili Nou, no Ašure ima mnogo veći značaj za muslimane.

Ovaj datum se naziva i Bajramom Božijih poslanika. To je dan kada se muslimani sjećaju svih teških trenutaka koje su vjerovjesnici (njih 11) imali tokom svog života, ali i milosti Uzvišenog Boga koji im je pomagao u najtežim trenucima širenja Božije riječi.

Prema islamskom kalendaru, ašure se obilježava deseti dan mjeseca muharrema. Na taj dan muslimani poste, pojačavaju molitve Bogu, a vjernici na ovaj dan siromahe daruju više nego ranije.

Ašuru obilježavaju i kršćani i Jevreji, a kod muslimana se obilježava 10. dana mjeseca muharrema.

Prema predanjima, u ovom je danu nakon potopa pristala lađa Božijeg poslanika Nuha, a. s. Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, a. s., bila je da se posti 9. i 10. muharem ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca.

U muslimanskim kućama se na ovaj dan pravi specifično jelo istog naziva. Tako su danas aktivisti Mreže mladih i članice  Odjela za brak i porodicu pri MIZ Žepče upriličili podjelu ašure za sve žepačke prolaznike.


Simbolika ašure uglavnom se vezuje uz poslanika Nuha i riječ je o specifičnom jelu koje se služilo kada je Nuhova barka pristala na kopno nakon velikog svjetskog potopa. Zalihe hrane bile su na izmaku, a ljudi s barke su u tom teškom trenutku zajedno skuhali hranu koja im je preostala i sve to nesebično podijelili između sebe. 

Danas, simbolika ašure i broda predstavlja spajanje i zbližavanje ljudi različitih uvjerenja. 

Običaj je da se ašura podijeli komšijama i rodbini. U tom smislu ašura podsjeća na obnovu razorenog društva i njegovo ponovno rađanje.

Kako napraviti ašure?

Ovo jelo od voća, orašastih plodova i žitarica može sadržavati od 7 do 77 namirnica, a običaj je da se podijeli komšijama i rodbini.

U Ferhat-pašinoj džamiji u Žepču, večeras će nakon obavljanja akšam-namaza, biti upriličen i specijalni zikr u povodu Ašure, gdje će također za sve vjernike - postače biti obezbijeđene hurme, voda i ašure. U ovoj lijepoj noći vjernicima će se obratiti i glavni imam MIZ Žepče prof. Džafer ef. Gračić.

D.S

Prva je nedjelja došašća! Vrijeme pripreme i iščekivanja Božića

Danas počinje došašće ili advent, razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini pripreme kršćanskih vjernika za blagdan Božića, što je ujedno početak nove crkvene godine.

U došašću se svakog jutra služe mise zornice, puku omiljene rane mise, koje imaju pokornički značaj jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. One predstavljaju oblik četverotjednoga trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.


Četiri zapaljene svijeće na adventskom vijencu označavaju posljednju nedjelju došašća. U antičko doba vijenac je bio simbol pobjede pa je i adventski vijenac simbol borbe kršćanina protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće.

Ideja adventskog vijenca izvorno je nastala u vrijeme došašća. Plete se od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja, što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti.


To je vrijeme kada prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja. Budnost je otvorenost očiju i srca, duboka svjesnost i nutarnju sabranost. Kršćani u došašću bdiju, da prepoznaju Boga, koji dolazi.


U zapadnom kršćanstvu došašće počinje četiri tjedna prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak. U došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji, a na misama se čitaju prikladni biblijski tekstovi.

Povijest Došašća


Slavljenje Došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa započeo pripravu za Božić, počevši od blagdana sv. Martina 11. studenog. Nazvao je Došašće pokorničkim vremenom, naređujući post u 3 dana svakog tjedna od 11. studenog do Božića. Ovo vrijeme posta od 40 dana, slično korizmi, izvorno se nazivalo – “Četrdesetodnevni post sv. Martina”. Čitanja prilikom euharistijskog slavlja uzimala su se iz korizmenog vremena.


U 6. stoljeću, papa Grgur Veliki skratio je Došašće na 4 tjedna, što se zadržalo do danas te je ukinuo dotadašnje suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme Došašća, premda se i danas, razdoblje Došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozbâ.


Vrijeme Došašća Rimske liturgije, nije bilo pokorničko, nego slavljeničko, vrijeme radosti i priprema za Božić. S vremenom je Došašće postalo spoj pokorničkih sadržaja i vrijeme radosti i iščekivanja.

Zornice i adventske pjesme

U vrijeme Došašća, služe se rane jutarnje sv. mise – zornice, koje su vrlo raširene u hrvatskom vjerničkom puku. Obično se služe u 6 ili 7 sati ujutro, u ranu zoru. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić, ali i na konačni Isusov dolazak na kraju vremena. Kršćani nastoje bdjeti nad svojim životom, ali i nad tuđim životima, da ne izgube vječni život. Zornice imaju svečan ugođaj.


U Došašću su svakog jutra zornice puku omiljene rane mise koje imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.


Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”. U tim adventskim pjesmama izražava se radost skorom dolasku Božića i potiče se vjernike, da se duhovno pripreme za blagdan Božića te se iskazuje se štovanje Blažene Djevice Marije.

Adventski vijenac

Adventski vijenac plete se od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti.

Lišće božikovine podsjeća na vijenac od trnja, sukladno engleskom vjerovanju da je Kristov vijenac od trnja bio načinjen upravo od bodljikavog lišća ove zimzelene biljke. Često je u njemu i grančica ružmarina jer ova je biljka prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat.


Čine ga dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri.

Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa.

Redovnički dan u franjevačkom samostanu u Visokom

 Ovogodišnji Redovnički dan u Bosni i Hercegovini održat će se u subotu 1. rujna s početkom okupljanja u 9.30 sati u franjevačkom samostanu sv. Bonaventure u Visokom.

Program će započeti u 10 sati uvodnom molitvom te pozdravom i dobrodošlicom predsjednika Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine i provincijala Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Miljenka Šteke.

Prigodnu riječ uputit će banjolučki pomoćni biskup Marko Semren te gvardijan samostana fra Franjo Radman. Redovnički susret moderirat će provincijalna poglavarica sestara milosrdnica Sarajevske provincije s. M. Julijana Djaković.

Predavanje: „Duhovna zvanja u suvremenom svijetu – izazovi i perspektive“ održat će mr. sc. don Damir Stojić, član Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca. Nakon predavanja slijedi rasprava, a zatim stanka.

Bit će prigoda za sakrament pomirenja. Euharistijsko slavlje s početkom u 12 sati predslavit će biskup Semren.

Nakon objeda slijedi u 15 sati razgledavanje franjevačkog samostana, gimnazije i arheološkog područja Mile koje je u vrijeme srednjovjekovne Bosne bilo krunidbeno i grobno mjesto bosanskih kraljeva te sjedište franjevačke vikarije.

U 16 sati bit će upriličen prigodni kulturno rekreativni program.

Oko 17 sati je zatvaranje XXI. redovničkog dana.

Polaganje svečanih zavjeta u župi Osova

"Zavjete dajem Gospodinu, njemu predajem život cijeli."

U nedjelju, 30. rujna u župnoj zajednici UBDM u Osovi održat će se svečana pučka misa s početkom u 11:00 sati kada će dvojica kandidata, bogoslova, fra Stjepan Antolović - iz župe Osova i fra Stjepan Lukašević iz župe Brestovsko položiti svoje svečane, doživotne zavjete i postati punopravni članovi provincije Bosne Srebrene.

Misno slavlje predvodit će poštovani otac provincijal fra Jozo Marinčić, a animiraju pjevajući i ministrirajući bogoslovi Franjevačke teologije u Sarajevu.

Simbolika ovih zavjeta koji predstavljaju svjetlo vjere u životu bogoslova je sljedeća :

Na franjevačkom pojasu nalaze se tri čvora koji predstavljaju tri zavjeta: siromaštvo, poslušnost i čistoću. Dok sam pojas daje sigurnost fizičkom hodu, održavanje zavjeta daje sigurnost najdubljem životnom hodu. Kad Isus nama danas kaže „neka vam bokovi budu opasani“, želi nam reći: Držite svoje zavjete! Samo tako će životni hod biti uvijek stabilan i siguran, pa i u vrijeme Isusovog iznenadnog dolaska. Zavjeti su svjetlo vjere koje razgoni tamu i rasvjetljuje noć.

„Draga braćo i sestre, vjernici i prijatelji naše župe, molimo zajedno za ovaj dan, za ovaj događaj, za već postojeća i nova duhovna zvanja. Bdijmo, budimo pripravni za iznenadni dolazak Gospodinov, a vi mlada braćo franjevci, opašite zavazda bokove našim franjevačkim pasom i upalite svjetiljke na način kako to Gospodin od vas traži. Mir i dobro!“, poručili su iz župe Osova.