Gospodarstvo

Rekordna potrošnja plina u Federaciji BiH

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

BH-Gas priopćio je da je u posljednje vrijeme registrirana povećana potrošnja prirodnog plina u Federaciji BiH.

Tako je 17. prosinca 2018 godine potrošačima u Federaciji BiH isporučeno 1.211.828 Sm3 plina, što čini rekordnu dnevnu isporuku u mjesecu decembru računajući od 2014 godine.

U ovu dnevnu isporuku ne ulaze dnevne količine isporučene potrošačima u Zvorniku, a koje si za taj dan iznosile 146.503 Sm3 što ukupno za BiH iznosi 1.358.331 Sm3.

Ovo praktično znači da je iskorišteno 75 posto od maksimalnog dnevnog kapaciteta plinovoda.

Ukupna potrošnja plina u BiH je 19. prosinca 2018. godine iznosila 1.418.521 Sm3/dan što znači da je iskorištenost kapaciteta plinovoda 79 posto od maksimalnog dnevnog kapaciteta.

Temperature zraka uopće nisu bile ekstremno niske već se radi o prosječnim dnevnim temperaturama za ovaj period godine.

Istovremeno, prema sadašnjem nivou potrošnje plina u Federaciji BiH u decembru 2018 godine BH-GAS će potrošačima isporučiti oko 32 milijuna Sm3 plina.

Potrošnja plina za decembar 2018. godine također predstavlja najveću količinu isporučenog plina za mjesec decembar od 2010. godine, te time i ovim pokazateljem se potvrđuje da plin ima svoje mjesto u energetskom miksu Bosne i Hercegovine, a posebno u Kantonu Sarajevo.

Izvor: zenicablog

Vlada FBiH o verifikaciji stare devizne štednje u 2018. godini

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

 

 

Federalna vlada je usvojila izvještaj o radu Komisije za verifikaciju računa stare devizne štednje za 2018. godinu.

Komisija je lani obradila 603 akta, od čega je 304 rješenja po izjavljenim žalbama, 65 odgovora na tužbu po zahtjevu suda i 234 dopisa. Prihvaćeno je 215 žalbi u ukupnom iznosu od 4.104.909 konvertibilnih maraka.

Prošle godine Komisija je primila 44 sudske presude po pokrenutim tužbama, od čega su 33 vraćene na ponovni postupak, za šest je odobrena verifikacija, dok je pet tužbi odbijeno kao neosnovane, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

 

BiH: Rast BDP-a usprkos političkim rizicima

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U 2019. očekujemo rast BDP-a na 3.5% nakon okončanja trenutnog političkog zastoja, što bi otvorilo put ulaganjima u infrastrukturu te izvozne kapacitete, navodi se u makroekonomskoj prognozi koju priprema Odjel za ekonomska istraživanja Addiko grupacije.

Ostajemo pri prognozi rasta BDP-a za 2018. godinu na 3.0%, zahvaljujući snažnijoj privatnoj potrošnji, izvozima i komercijalnoj izgradnji, kaže Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko Grupacije. U 2019. očekujemo rast od 3.5%, nakon okončanja trenutnog političkog zastoja, što bi otvorilo put ulaganjima u infrastrukturu te izvozne kapacitete. Državni budžet ostaje u malom suficitu, dok se blago povećava deficit tekućeg računa uslijed snažnije uvozne potražnje za potrošačkim i investicijskim dobrima, dodaje Stojić.

U 2019. očekujemo rast BDP-a na 3.5% nakon okončanja trenutnog političkog zastoja, što bi otvorilo put ulaganjima u infrastrukturu te izvozne kapacitete, navodi se u dokumentu.

Osobna potrošnja je i dalje glavni pokretač zahvaljujući rastu plaća i zaposlenosti, višim doznakama, kreditiranju i rastu prihoda od turizma. Solidna inostrana potražnja, uklanjanje zabrana izvoza hrane na EU tržišta te viši energetski kapacitet će pojačati izvoz, no s obzirom na snažnu domaću potražnju, neto doprinos trgovine u 2019. ostaje negativan. Investicije će ubrzati rast zahvaljujući namjeri financiranja od 700 milijuna eura od strane EBRD do 2020, snažnijoj podršci budžetu zbog povećanih trošarina na gorivo te jača strana direktna ulaganja u energetski kapacitet.

Konkurentnost se nije nimalo poboljšala jer BiH i dalje ostaje najniže rangirana privreda regije u anketi o globalnoj konkurentnosti. Unatoč malim poboljšanjima u rješavanju insolventnosti, Bosna i Hercegovina još uvijek veoma slabo prolazi u područjima kao što su „pokretanje posla“, „dobivanje električne energije“ u odnosu na konkurente. Rizici za rast u 2019. su pomalo negativni u slučaju političke nesigurnosti, odugovlačenja ili čak iz preokreta reformi, produžene slabosti izvozne potražnje.

Zbog specifične situacije s implementacijom izbornih rezultata, proces formiranja vlasti može potrajati nekoliko mjeseci. Osim zastoja u javnoj potrošnji, na čekanju su i reforme poslovne klime, tržišta rada, jačanja institucija kao i restrukturiranje poduzeća u državnom vlasništvu, dok se vlasti suzdržavaju od MMF agende zbog trenutne snažne likvidnosti budžeta. Prioritetne reforme nakon izbora trebale bi biti smanjenje birokracije i administrativnih opterećenja te reforme javne uprave.

Sve navedeno važno je za kredibilitet na europskom putu Bosne i Hercegovine te rejting zemlje. Ako političke tenzije dovedu do dužeg zastoja vlade te preokrenu dosadašnji napredak, rejting Bosne i Hercegovine mogao bi se naći pod pritiskom.

S obzirom na produženo formiranje državne vlade, privremeni režim financiranja barem u Q1 2019. i sporiju javnu potrošnju, BiH ide prema još jednom proračunskom suficitu u 2019. blizu 1% BDP-a, te javnom dugu ispod 40% BDP-a.

„Politika“ podcjenjivanja poreznih prihoda, boljeg ispunjavanja poreznih obveza i šira porezna osnovica mogli bi čak doprinijeti višem suficitu. Prema budžetu RS i planovima u FBiH, rizici na strani rashoda su također u porastu – od plata u javnom sektoru, troškova ratnih veterana i brige o djeci do subvencija u poljoprivredi – od kojih nijedan nije bio predviđen u posljednjem programu MMF-a.

Očekujemo da će se apetit za potrošnjom smanjivati čim BiH pristupi MMF-u za novi stand-by aranžman, što će, zbog prošlih nepridržavanja, vjerojatno biti predmet prethodnih političkih radnji.

Gledajući u budućnost, fokus politike bit će na fiskalnom prostoru za javne investicije kroz ograničavanje potrošnje i restrukturiranje državnih poduzeća, paralelno sa smanjenjem poreza na rad te birokracije, navodi se u dokumentu Makroekonomski outlook koji priprema Odjel za ekonomska istraživanja Addiko grupacije.

Izvor: biznisinfo.ba

Dugovi države BiH manji za 178 milijuna KM u odnosu na prošlu godinu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici zadužilo je sve proračunske korisnike da svoje primjedbe i sugestije na Nacrt zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2019. godinu dostave u pisanoj formi u naredna tri dana na razmatranje Ministarstvu financija i trezora BiH.

Nakon toga će Nacrt proračuna u najkraćem mogućem roku biti razmotren na sjednici Vijeća ministara BiH kako bi se stekli uvjeti za njegovo upućivanje Predsjedništvu, koji je ovlašteni predlagač.

Nacrt proračuna polazi od Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini za period 2019 - 2021. godine.

Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u 2019. godini iznose 966.000.000 KM, što je za 16.000.000 KM više nego 2018. godine, a servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine iznosi 825.760.678 KM i manje je za 178.301.651 KM u odnosu na prethodnu godinu.

Izvor: akta.ba

 

Priština oslobodila poreza robu koja je uskladištena prije nove godine

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Privremene prištinske institucije odlučile su da oslobode od stopostotno uvećanog poreza proizvode iz Srbije i BiH, koji su na kosovsku teritoriju ušli prije nametanja tih mjera, 21. studenog prošle godine.

Iz prištinske vlade je priopćeno da je donijela odluku o izmjenama i dopunama odluke vlade od 21. studenog prošle godine, kojom se, kako se navodi, uvećanih poreza "oslobađa roba porijeklom iz Srbije i BiH koja je uvezena do 21. studenog", odnosno koja je bila na carinskoj kontroli ili "unutrašnjoj obradi" u slučaju da bude puštena u slobodan promet.

Prema izvještaju kosovske carine od 21. studenog prošle godine, roba iz Srbije i BiH, nakon tog datuma nije mogla da uđe u carinsko skladište bez uvećanog poreza, osim za određene strane firme koje imaju proizvodnju u tim zemljama.

Podsjeća se da je od 28. prosinca prošle godine porez u istom postotku povećan i za stranu robu koja dolazi iz Srbije i BiH.

Navodi se da su "carinski službenici" pregledali 95 % uskladištene robe i da su utvrdili da je ona dostupna privrednim subjektima u periodu od godinu dana, od dana ulaska u skladište.

akta.ba