Gospodarstvo

Kineski investitori preuzeli 28.000 kompanija u Evropskoj uniji

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U izvještaju koji je objavila Evropska komisija piše da strani vlasnici kontroliraju gotovo tri posto kompanija u EU i 35 posto imovine, a zapošljavaju oko 16 miliona radnika.

Kineski investitori su 2007. godine imali većinsko vlasništvo u gotovo 5.000 kompanija u Evropskoj uniji, a za 10 godina taj broj je premašio 28.000.

Potpisan ugovor od 88,5 milijuna KM: Kinezi grade novu bolnicu u Doboju

 

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i direktor kompanije “China Sinofarm International Corporation” Li Kan potpisali su danas ugovor o izgradnji i opremanju nove zgrade bolnice u Doboju ukupne vrijednosti 88.568.717 KM bez PDV-a.

Prema idejnom projektu, nova bolnica je koncipirana u jednom, monolitnom objektu, koji je jasno funkcionalno podijeljen po katovima, prizemljem sa šest katova, priopćeno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Nova bolnica je projektirana da dugoročno opslužuje oko 330.000 stanovnika dobojske regije Republike Srpske, te Zeničko-dobojskog kantona i Tuzlanskog kantona u Federaciji BiH.

Sve više stranih ulagača

Samo u 2017. godini ulagači iz Kine EU obavili su 114 akvizicija ili spajanja, a koncentrirani su u nekoliko sektora - IT, automobilskoj i aeronautičkoj industriji.

I ulagači iz Indije su u istom periodu znatno povećali broj firmi koje kontroliraju, i to sa 2.000 na 12.000, a ruski sa 1.600 na 12.000, prenosi portal Seebiz.

Na tradicionalne ulagače iz razvijenih ekonomija, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Švicarska, Australija i Japan, otpada više od 80 posto imovine u stranom vlasništvu.

Recesija u Europi, posljedice u BiH

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Dva od osam najvećih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine su u recesiji, a treći bilježi znatan pad industrijske proizvodnje, što svima u zemlji treba biti svojevrsni alarm, upozoravaju stručnjaci.

Nakon Italije, Turska je nova zemlja koja je upala u recesiju. BiH s njom ima razmjenu od oko milijardu maraka, od čega se 325,5 milijuna odnosi na izvoz. U nju najviše izvozi masnoće, ulja, željezo i čelik, a uvozi strojeve, kotlove, odjeću, plastične mase i drugo.

Privreda ove zemlje je u četvrtom kvartalu prošle godine oslabila za 2,4 posto u odnosu na treći, priopćio je državni zavod za statistiku. U trećem kvartalu prošle godine pad je iznosio 1,6%, što znači da su se povezala dva tromjesečja s negativnim privrednim rastom, što je definicija recesije. Na nivou cijele 2018. godine ostvaren je privredni rast od 2,6%, što je najmanje od 2009. godine.

Zbog trgovinskog rata sa SAD došlo je do velikog pada vrijednosti turske lire, pa je uvoz poskupio. Valuta je oslabila za 30% prema dolaru prošle godine, što znači da je uvoz robe u Tursku poskupio za trećinu.

 

Prije nekoliko tjedana recesija je proglašena i u Italiji.

 

BiH je u ovu zemlju u 2018. godini izvezla robu i proizvode u vrijednosti od 1,36 milijardi maraka, što ovu članicu Grupe 7 stavlja na visoko treće mjesto zemalja u koje BiH najviše izvozi.

 

Najviše se izvozi u tarifi obuća i slični proizvodi, i to 321,7 milijuna KM, zatim drvo i proizvodi od drveta, kojeg je izvezeno 139 milijuna maraka, a zatim proizvodi od željeza i čelika s izvozom od 122,1 milijuna KM.

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, za "Nezavisne" je kazao kako su posljedice izvjesne, jer BiH dosta zavisi od izvoza pa se tako bilo koje usporavanje ekonomije s kojom se surađuje automatski odražava i na nju. Sve je, upozorava on, usko povezano.

"Recesija po definiciji znači da dolazi do pada BDP-a, potrošnje i industrijske proizvodnje. To će automatski značiti pad potražnje za našim proizvodima. U kojoj mjeri - teško je reći, ali definitivno je da će do toga doći. Sve ovo može dovesti do usporavanja naše proizvodnje, a samim tim će se teže servisirati obaveze i isplaćivati plate, a ako nemamo plata za radnike, dolazi do pada potrošnje i kod nas", pojašnjava Hadžić.

 

S druge strane, tvrdi on, vlasti ne rade ništa kako bi se šteta smanjila, a mogle bi.

 

"Samo mjerama fiskalne politike možemo se oduprijeti ovakvim pojavama. Država bez obzira na recesiju može pomoći ekonomiju mjerama fiskalne politike. Treba raditi na rastu domaće potrošnje, a koja bi vodila rastu potražnje. Međutim, nismo sproveli suštinske reforme, a dobili smo i rast poreznih opterećenja. Ovo će sigurno biti veliki udarac za izvozne kompanije", zaključio je Hadžić.

 

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu kako je vrlo nezahvalno i preuranjeno govoriti o negativnim posljedicama za BiH, iako je moguće da do njih dođe, ako se ekonomije ovih zemalja ne budu oporavljale.

 

Kažu kako bi izvoz domaćih kompanija postao skuplji te bi moglo doći do otkazivanja suradnje s inostranim kupcima.

 

"Trenutno se u BiH ne može govoriti o posljedicama recesije naših trgovinskih partnera, ali moglo bi se razmatrati kako podići stope godišnjeg rasta na pet-šest posto, što bi omogućilo bolje zadovoljenje potreba bh. privrede i građana. Svakako da situaciju treba promatrati i napraviti strategiju u slučaju da se recesija nastavi i proširi, jer BiH nema ni analizu ni plan u slučaju najcrnjeg scenarija", poručili su iz Komore.

 

Izvor: Nezavisne

Država će ženama koje registriraju obrt u FBiH uplaćivati po 420 maraka 12 mjeseci

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
Za realizaciju Programa predviđena su sredstva u iznosu od 10 milijuna maraka u skladu s Financijskim planom za 2019. i procjenom za 2020. i 2021. godinu.

Federalni zavod za zapošljavanje realizira Program u suradnji sa županijskim službama za zapošljavanje.

Poticanje najmanje 1.300 osoba s evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH na samozapošljavanje, pokretanjem djelatnosti, kao i na zapošljavanje drugih osoba s evidencije nezaposlenih u pokrenutim djelatnostima.

Ciljna grupa su osobe, prijavljene na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH prije dana podnošenja prijave na Javni poziv, bez obzira na stupanj obrazovanja i starosnu dob, a koje će nakon prijave na Javni poziv registrirati i održati djelatnost u trajanju od najmanje 12 mjeseci.

U Programu ne mogu sudjelovati osobe koje su po Javnom pozivu iz 2016., 2017. i 2018. godine koristile poticajna sredstva iz mjera za pokretanje samostalne djelatnosti, u čijoj realizaciji su sudjelovale službe, kao ni osobe koje su odjavile djelatnost u razdoblju od šest mjeseci prije objave Javnog poziva za sudjelovanje u ovom programu, navodi se u dokumentu Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH.

Zavod će mladim, tj. korisnicima sredstava, s kojima se zaključi ugovor o sufinanciranju samozapošljavanja, bez obzira na vrstu djelatnosti, u idućih 12 mjeseci isplaćivati poticajna sredstva u iznosu od 420 KM (mjesečno).

Osnovni iznos sufinanciranja se povećava za 10% za osobe s izrađenim individualnim planom zapošljavanja (IPZ).

Dio programa je i sufinanciranje samozapošljavanja žena, bez obzira na dob, radno iskustvo i stupanj obrazovanja, prijavljenih na evidenciju nezaposlenih prije dana podnošenja prijave na Javni poziv, radi pokretanja i registracije obrta/gospodarskog društva.

Zavod će korisnicama sredstava, s kojima se zaključi ugovor o sufinanciranju samozapošljavanja, bez obzira na vrstu djelatnosti, u idućih 12 mjeseci isplaćivati poticajna sredstva u iznosu od 420 KM (mjesečno).

Osnovni iznos sufinanciranja se povećava za 10% za osobe s izrađenim individualnim planom zapošljavanja (IPZ).

Za realizaciju ovu mjere predviđena su sredstva u iznosu od 2 milijuna maraka, stoji u Programu Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH.

 

Izvoz u EU povećan za više od 10 posto

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vijeće ministra BiH usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u kojoj se navodi da su glavne karakteristike u 2018. godini bile povećanje ukupne vanjskotrgovinske razmjene i rast izvoza.

Ukupna robna razmjena BiH u 2018. godine iznosila je 31,17 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,9 milijardi KM, a uvezene robe 19,27 milijardi KM, te je zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 7,37 milijardi KM.

Europska unija je i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner, tako do u ukupnom obimu robne razmjene sudjeluje sa 65,3%, a slijede zemlje CEFTA-e sa 13,7%, dok ostale zemlje sudjeluju sa 21%.

U odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je rast ukupne robne razmjene s EU od 7,4%.

Izvoz u EU činio je 73% ukupnog bh. izvoza u 2018. godini i povećan je za 10,3%, a uvoz za 5,3%, dok je pokrivenost uvoza izvozom tijekom 2018. godine porasla za 3,5%. Trgovinski deficit sa zemljama EU smanjen je za 7,1%.

Tijekom 2018. godine najviše smo izvozili u Njemačku (1,74 milijarde KM), Hrvatsku (1,46 milijardi KM), Italiju (1,35 milijardi KM), Srbiju (1,25 milijardi KM), Sloveniju (1,06 milijardi KM), Austriju (1,02 milijarde KM), Crnu Goru (401,45 milijuna KM), te Tursku (323,22 milijuna KM).

akta.ba

BiH pala na listi zemalja pogodnih za biznis

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna