Gospodarstvo

Vlada FBiH za željeznički promet izdvojila 22.000.000 KM

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vlada Federacije BiH usvojila je Program utroška sredstava tekućeg transfera "Subvencije javnim preduzećima - Transfer Željeznicama FBiH" utvrđenog Proračunom Federacije BiH za 2019. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija u visini od 22.000.000 KM.

Svrha programa je provođenje Zakona o financiranju željezničke infrastrukture i sufinanciranju putničkog i kombiniranog prometa po kojem Federacija BiH financira održavanje željezničke infrastrukture, sufinancira željeznički putnički i kombinirani promet i financira rad Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije Sarajevo, po Sporazumu između Federacije BiH i Republike Srpske.

JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo bit će raspoređeno 19.300.000 KM za financiranje održavanja željezničke infrastrukture i 2.000.000 KM za sufinanciranje obavljanja usluga željezničkog putničkog prometa i 100.000 KM za sufinanciranje obavljanja usluga željezničkog kombiniranog prometa. Za učešće Federacije BiH u sufinanciranju Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije namijenjeno je 600.000 KM.

Korisnicima transfera sredstva će biti prebačena u jednakim mjesečnim iznosima, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Danas počinje Međunarodni sajam u Mostaru

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U Slobodnoj zoni "Hercegovina" danas u 11 sati otvorit će se "Međunarodni sajam ekonomije Mostar 2019".

Na mostarskom sajmu, čiji je ovogodišnji zemlja partner Narodna Republika Kina, predstavit će se firme iz tridesetak zemalja, iz svih oblasti privrede.

U okviru sajma održat će se i dvije podsajamske manifestacije - Sajam turizma i Sajam knjige i grafičke industrije, kao i brojne tematske konferencije, forumi i stručni skupovi. 

Podsjećamo, prošle godine održao se Dvadeset prvi Međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2018., na kojem se predstavilo više od 750 izlagača iz 20 zemalja. 

Sajam je bio mjesto izravnih susreta ljudi iz gospodarstva koji su iskazali jaki poduzetnički duh što je rezultiralo brojnim poslovnim dogovorima, kao što su ugovor između Croatie Airlinesa i Zračne luke Mostara o niskotarifnim letovima, ugovor između Gospodarske komore FBiH i RH, ugovor o partnerstvu HT Eroneta, Ericssona i Sveučilišta u Mostaru, te niz drugih poslovnih dogovora među izlagačima.  

Na sajmu se govorilo u ulaganjima u BiH, korištenju europskih fondova, prekograničnoj suradnji, maslinarstvu, turizmu, gastronomiji, novim tehnološkim otkrićima… 

Opću sajamsku izložbu, pratile su i tradicionalne podsajamske manifestacije - Sajam turizma i Sajam knjige i nakladništva te raznovrstan kulturno-zabavni program za sve uzraste. 

Dodijeljene su i nagrade najboljim vinarima, kao i priznanja za najuspješniji nastup na sajmu.  Mostarski sajam dobio je i nagradu Megapromotor 2018., kao promotor privrednih potencijala Hercegovine i Mostara, dok su direktorica Dalfina Bošnjak i Mostarski sajam uvršteni u Muzej uspjeha i uspješnih jugoistočne Europe, priopćeno je iz Ureda za informiranje Mostarskog sajma.

BFC SEE: Nadzorna posjeta Verifikacione komisije Općini Žepče

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U četvrtak, 21.03.2019. godine, upriličena je posjeta BFC SEE Verifikacione komisije Općini Žepče. Tom prilikom obavljen je razgovor s predstavnicima Općinske administracije, Općinskom načelnikom Matom Zovkom, Predsjedavajućim OV-a Muhamedom Jusufovićem, pomoćnicima Općinskog načelnika,  direktorom JP Komunalno, direktoricom i osobljem RAŽ-a te lokalnim privrednicima.

Posjeta je jedan od posljednjih koraka u procesu recertifikacije Općine po ovom prestižnom međunarodnom standardu.

Prema ocjeni evaluatora, Općina Žepče dokazala je ispunjenost od 90,3% kriterija BFC SEE standarda a koji podrazumijevaju: strateško planiranje, funkcionalnu kancelariju za lokalni ekonomski razvoj, javno-privatni dijalog, funkcionalan sistem izdavanja građevinskih dozvola, analitičku osnovu za podršku lokalnoj zajednici, aktivnosti na promociji ulaganja, predvidivost troškova i odgovorno upravljanje financijama, praćenje dinamike lokalnog tržišta rada i aktivan odnos prema utvrđenom stanju i potrebama, podršku razvoju poduzetništva te adekvatnu infrastrukturu i pouzdane komunalne usluge.

Općina Žepče je BFC certifikat dobila 2015. godine kada se svrstala u red prvih općina koje su i formalno pravno proglašene općinama s povoljnim poslovnim okruženjem u Bosni i Hercegovini

Sam proces recertifikacije provodio se u nekoliko faza: faza evaluacije, faza implementacije preporuka evaluatora, faza verifikacije. Posljednja faza – faza certifikacije je kruna procesa a nakon čega slijedi aktivan rad općinske uprave na održivosti uspostavljenih mehanizama.

Inače, BFC SEE predstavlja jedinstvenu inicijativu u regionu jugoistočne Europe, koja utiče na kreiranje brže i efikasnije administracije, koja treba da otkloni prepreke za ubrzani razvoj privrede, omogući bolje investicione rezultate i uvođenje novih tehnologija, kreiranje novih radnih mjesta i opću modernizaciju društva.

Finalna ocjena verifikatora očekuje se u naredna dva mjeseca, navode iz RAŽ

Gdje ide novac prikupljen za puteve?

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Loša putna infrastruktura godinama je trn u oku građanima BiH. Iako se službenici utrkuju u otvaranju autoputeva i puteva i najavljuju nove projekte, stvarna slika je potpuno drugačija. Prema računici, BiH na 100 kvadratnih kilometara ima svega 210 kilometara autoputa.

U prilog hvalisanju ne ide ni činjenica da građani BiH za potrebe izgradnje i obnove autoputova svakodnevno na osnovu onoga što kupuju, državi daju stotine tisuća maraka. A popis nije mali.

Tako npr. za naftu i naftne derivate, građani prosječno državi izdvajaju od 15 do 45 feninga po litru.

Akciza na kupovinu pakovanja od 20 kutija cigareta iznosi 2,60 KM. Od prošle godine cigarete su skuplje za 6,92 posto. Litra alkohola ili alkoholnih derivata građane prosječno košta oko 15 konvertibilnih maraka.

Ništa lošije, građani nisu prošli ni kada su u pitanju pivo i vino, gdje država uzima 25 feninga po litru. Za bezalkoholna pića država na svoj račun uzima 10 feninga po litru, dok će kupovina kave građane akcizno koštati između 1,50 i 3,50 marke.

Uzimanju od građana tu nije kraj. Na svaku kupljenu litru goriva, građani plaćaju 15 feninga za održavanje puteva i 25 feninga za izgradnju autoputova. Putarina za održavanje puteva se naplaćuje od 2006. i po tom osnovu Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) do februara ove godine je prikupila 2 milijarde i 524 milijuna maraka.

"S druge strane, postoji posebna putarina za izgradnju autoputova, koja se naplaćuje od 2009. godine. U početku je ta putarina iznosila 0,15 feninga po litru derivata, ali od februara prošle godine ona iznosi 0,25 feninga po litru. Po tom osnovu UIO je naplatila 1 milijardu 520 milijuna KM. Ova putarina se prikuplja na poseban podračun jedinstvenog računa i dijeli tako da FBiH pripada 59 posto, RS 39 posto i Brčko Distriktu dva posto", objašnjava iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Građanima se za izgradnju puteva, naplaćuje i porez prilikom registracije vozila. Kada se zbroje prikupljena sredstva po raznim osnovama, za potrebe izgradnje autoputova do sada je prikupljeno više od osam milijardi maraka, kažu ekonomisti. Tvrde da je u ovom slučaju jedino siguran račun koji su spomenuli u UIO. Ostatak sredstava ne. 

"Sve ovo ostalo završava u proračunima entiteta i služi za financiranje općih potreba koje vlade imaju, a najmanje za putnu infrastrukturu. Jer da je bilo zaista transparentno trošenje prikupljenih sredstava, mi bi do sada imali više autoputova nego Srbija i Hrvatska zajedno", kaže ekonomist Zoran Pavlović.

Međutim, i pored svih do sada prikupljenih sredstava, većina autoputova u BiH izgrađena je kreditnim sredstvima koja će se godinama vraćati, poručuju ekonomisti.

Na kraju 2017. godine, prema podacima nezavisne revizije, objavljenim na službenim stranicama javnih poduzeća, Autoceste Federacije BiH i Autoputovi RS, ukupni kratkoročni i dugoročni kreditni dug ovih poduzeća bio je milijardu i 650 milijuna maraka.

Od toga Autoceste FBiH kreditno su zadužene 919 milijuna, a Autoputovi RS 728 milijuna maraka, prenosi portal Akta.ba.

Cijene nafte porasle i prošlog tjedna

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Na svjetskim su tržištima cijene nafte blago porasle i prošlog tjedna, trećega zaredom, jer OPEC smanjuje proizvodnju, no veći rast cijena spriječile su naznake usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošlog tjedna porasla 0,2 posto, na 67,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,9 posto, na 59,05 dolara.

Polovicom tjedna cijene nafte su dosegnule najviše razine u posljednja četiri mjeseca, zahvaljujući vijestima da se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.

Tako je u četvrtak na londonskom tržištu cijena barela dosegnula 68,69 dolara, a na američkom tržištu 60,39 dolara.

No, u petak su cijene skliznule s tih razina nakon što je objavljen niz podataka koji ukazuju na slabljenje gospodarskih aktivnosti u SAD-u, eurozoni i Japanu, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za gorivom.

Od početka ove godine cijene su nafte porasle više od 20 posto, zahvaljujući OPEC-ovom smanjenju proizvodnje i američkim sankcijama na izvoz nafte iz Irana i Venezuele, prenosi SEEbiz.

Podršku tržištima pruža i nada ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor, čime bi se prekinuo carinski rat koji je lani negativno utjecao na dva najveća svjetska gospodarstva.

S druge strane, rast cijena nafte upitan je zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom, ali i zbog rekordne proizvodnje u SAD-u.

Od početka prošle godine SAD je povećao proizvodnju za više od 2 milijuna barela dnevno, na rekordnih 12,1 milijun barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

Ipak, moguće je očekivati smanjenje proizvodnje u SAD-u, s obzirom na to da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen peti tjedan zaredom.

Broj aktivnih postrojenja smanjen je za devet, na ukupno 824, što je njihov najmanji broj od travnja prošle godine.

Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. No, ako cijene nafte porastu, te planove bi mogli i odgoditi.

Izvor: Fena