Danas se obilježava Međunarodni dan žena

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Međunarodni dan žena, 8. ožujka, posebna je prilika kojom žene diljem svijeta danas slave ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola.

Dan žena ne služi samo kao podsjetnik stalne borbe za ravnopravnost s kojom se veliki broj žena suočava posvuda.

Kada se žene na svim kontinentima, često podjeljenje nacionalnim granicama te etničkim, jezičkim, ekonomskim i političkim razlikama, okupe kako bi proslavile taj dan, one se mogu osvrnuti na tradiciju, koja predstavlja decenije borbe za ravnopravnost, pravdu, mir i razvoj.

Međunarodni dan žena je priča o običnim ženama kreatorkama povijesti; ukorjenjena u stoljećima staroj borbi žena da sudjeluju u društvu na ravnopravnoj osnovi s muškarcima.

Prvi Dan žena obilježen je 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

 Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do prosvjeda zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

 Prosvjedi 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

 Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.

 Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje "herojstva radnica".

 Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

 U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

U mnogim državama ženama se danas uobičajeno uz čestitku daruje cvijeće.

 

Ulice Petrinje su pune ruševina

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Ulice Petrinja su pune ruševina, veliki broj objekata je oštećen, a spasioci tragaju za preživjelima, prenosi Hina.

 Sve raspoložive vatrogasne ekipe iz Zagreba, na putu su prema Petrinji, gdje spasilačke službe i vatrogasci golim rukama pretražuju ruševine.

Iz jednog stambenog višekatnog objekta izvučeni su otac i dijete koji su vozilom Hitne medicinske pomoći prebačeni u bolnicu. Za sada se ne zna kakve su povrede zadobili, ali su ih odnijeli na nosilima.

Gradonačelnik Darinko Dumbović izjavio je za 24 sata da je u Petrinji poginulo jedno dijete.

Seizmolog Krešimir Kuk izjavio je da je potres između Siska i Petrinje bio snage 6.2 Richtera i da je po oslobođenoj energiji tridesetak puta jači od onoga koji s dogodio u ožujku u Zagrebu

Govoreći za televiziju N1 Kuk je kazao da potres nije iznenađujući, te dodao da vjeruju da je ovo najjači udar.

fena

Njemačka planira produžiti lockdown do 14. ožujka

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Njemačka planira produžiti do 14. ožujka restrikcije kako bi suzbila širenje koronavirusa, navodi se u nacrtu sporazuma u srijedu za razgovore između kancelarke Angele Merkel i čelnika 16 saveznih država.

Broj novih slučajeva zaraze u Njemačkoj pada, što je navelo neke regionalne lidere da traže detaljniji raspored ublažavanja lockdowna, ali raste zabrinutost zbog utjecaja više zaraznih sojeva virusa, javio je Reuters.

- Imamo vrlo krhku situaciju. U drugim zemljama, poput Portugala, možemo vidjeti kako se stvari mogu brzo okrenuti - rekao je Winfried Kretschmann, premijer iz Stranke zelenih u južnoj državi Baden-Wuerttemberg, za Spiegel Online.

Nacrt dokumenta za pregovore, koji započinju danas popodne, navodi da bi frizeri mogli da otvore svoje salone pod strogim uvjetima od 1. ožujka.

Nacrt je podložan izmjenama.

Merkel je jasno stavila do znanja da će osnovne škole i jaslice imati prioritet u bilo kojoj vrsti ublažavanja restrikcija. Nacrt sporazuma kaže da pojedine savezne države mogu odlučiti o načinu ponovnog početka nastave.

- Ako broj zaraženih bude i dalje padao, najveći prioritet će biti najmlađa djeci - rekao je Kretschmann.

Hrvatski sportreact razvija IoT sustav za mjerenje reakcija vrhunskih sportaša

User Rating: 5 / 5

Star ActiveStar ActiveStar ActiveStar ActiveStar Active

Sportsko-tehnološki startup sportreact već dvije godine radi na prototipu IoT sustava za mjerenje brzine, preciznosti, fokusa te ostalih, u sportu, ali i rehabilitaciji iznimno važnih, motoričkih i kognitivnih reakcija.

S javnim pitchanjem su startali prošli tjedan – i već osvojili nagradu za najbolji pitch na Algebra LAB Demo Dayu te drugo mjesto na Bug Idea Knockout natjecanju.


Jedna milisekunda može značiti razliku između pobjede i poraza

Vrlo dobro to zna tim iza sportsko-tehnološkog startupa sportreact, većinom sastavljen od vrhunskih sportaša te dokazanih profesionalaca u svojoj struci.

Preciznije, core tim sportreacta čine osnivač Anto Širić, vrhunski sportaš i član Hrvatske kickboxing reprezentacije, po struci inženjer mehatronike zadužen za razvoj prototipa; Andrej Kedveš, također vrhunski sportaš i član Hrvatske kickboxing reprezentacije, zadužen za kompletnu sportsku pozadinu sustava – od izrade trening rutina i validacije istih do provođenja testiranja rada uređaja s ostalim sportskim klubovima i sportašima; te kreativac Ivan Josipović, dvostruki osvajač D&AD New Blood Yellow Pencil natjecanja u Londonu, peterostruki osvajač Case Study Competitiona u Zagrebu i rekreativni sportaš, zadužen za strateško planiranje, marketing i dizajn.

Kao i mnogi drugi startup proizvodi, sportreact je nastao kao odgovor na problem tržišta. Konkretno, Antin kickboxing trener želio je nabaviti uređaj koji bi im omogućio trening za razvoj reakcije i kognitivnih sposobnosti, ali sve što im je bilo dostupno je bilo ili preskupo ili nije zadovoljavalo kriterije.



Anto Širić se, paralelno uz razvoj sustava sportreact, profesionalno bavi treniranjem kickboxinga te završava diplomski studij na TVZ-u.




Antu je to motiviralo da okupi ekipu i krene s procesom izrade prototipa na tavanu u bakinoj kući, no da ga završi trebalo mu je skoro dvije godine, uz nekoliko pauziranja po par mjeseci. Na kraju je prijavio prototip kao svoj završni rad na preddiplomskom stručnom studiju Mehatronike, na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu te priznaje da ga “nikad ne bi dovršio da nije morao”.




Od vrhunskih sportaša za vrhunske sportaše

Ali dovršio ga je i danas se prototip sportreact sustava sastoji od šest modula (IoT uređaja), bežično povezanih s pametnim mobitelom i posebno razvijenom mobilnom aplikacijom, koji emitiraju vizualne signale, a koje korisnik mora deaktivirati što bržom i pravovremenom reakcijom.

Anto nam je objasnio na primjeru vratara kako sustav radi u praksi:

    Možda je najlakše povezati to s treningom nogometnog ili rukometnog vratara. Sportreact moduli se mogu lako montirati na okvir gola. Vratar stoji u početnom položaju, a u trenutku kada jedan od modula emitira signal, vratar mora u što kraćem vremenskom intervalu napraviti specifični pokret, odnosno baciti se kako bi putem senzora deaktivirao modul. Nakon toga vraća se u početni položaj i čeka sljedeći signal koji će se upaliti na nekom od modula.

Na pratećoj mobilnoj aplikaciji nalaze se različite trening rutine pa se moduli se mogu koristiti za testiranje i razvoj motoričkih sposobnosti kao što su: brzina, brzina reakcije, preciznost, ravnoteža, koordinacija; ili kognitivnih mogućnosti poput: fokusa, koncentracije te pozornosti na najvišoj razini. Osnovni cilj sustava je unaprijeđenje brzine reakcije sportaša na vizualni podražaj te posredno time, donošenje pravodobnih odluka u ključnim trenucima utakmice, borbe ili utrke.


sportreact sustav omogućava dijagnosticiranje i analizu sportaševih rezultata te usporedbu sa standardnim vrijednostima, ali se isto tako može koristiti u svim fazama sportske pripreme, kako u kondicijskom, tako i u tehničko-taktičkom dijelu.



Prednosti pred konkurencijom?

Prema Antinom mišljenju, upravo je svestranost ključna prednost sportreacta u odnosu na konkurenciju:

    Naše ključne prednosti su prvenstveno tehnološke. Naime, u jedan uređaj smo ukomponirali sve najbolje feature naših konkurenata. Imamo veliku mogućnost prilagodbe potrebama pojedinog sporta s obzirom na naše trening dodatke pomoću kojih je lako montirati sportreact na svu sportsku opremu.

    Napravili smo uređaj koji je istovremeno aplikativan i u treningu i u dijagnostici, a to je u velikom broju slučaja odvojeno i skupo. Naravno, prednost je i naše poznavanje sportske zajednice i fokus na ono što je zaista sportašima bitno, s obzirom na to da smo i sami sportaši.

U kontekstu hi-tech proizvoda za sportsku industriju, još jedna velika prednost bi im trebao biti odličan omjer kvalitete i cijene. sportreact namijenjen je sportskim kolektivima s manjom platežnom moći, ali velikim ambicijama za ostvarivanje vrhunskog sportskog rezultata.

Također, osim vrhunskim sportašima, sportreact testiranjem i razvojem motoričkih i kognitivnih sposobnosti može pomoći i osobama koja prolaze kroz fizioterapiju te osobama sa smanjenim kognitivnim sposobnostima.



Na sportreact mobilnoj aplikaciji nalaze se različite trening rutine pa se moduli se mogu koristiti za testiranje i razvoj motoričkih sposobnosti ili kognitivnih mogućnosti.


Brzi start s pitchevima – čeka ih traženje investicije i crowdfunding

Na inkubacijski program Algebra LAB-a prijavili su se jer im je trebala validacija od strane iskusnih mentora, koji bi ih mogli pravilno usmjeriti. Anto nam je otkrio kako ih je period inkubacijskog programa najviše pogurao u kreiranju relevantnog poslovnog slučaja:

    Na inicijalni pitch smo došli s mnogo različitih ideja te nismo bili sigurni kako bismo se pozicionirali, koje tržište bismo obuhvatili ili kakav model monetizacije bismo koristili, no osluškujući feedback mentora, predavača i drugih kolega, dobili smo jasniji uvid gdje želimo biti.

Nagradu za najbolji pitch na Algebra LAB Demo Dayu doživljavaju kao konkretan pokazatelj da projekt ima potencijala i da nadilazi okvire same sportske tehnologije, te kao potvrdu da se i žiri slaže s njihovom vizijom. Vjeru u ideju i prototip dodatno im je učvrstilo drugo mjesto na Bug Idea Knockoutu.

sportreact već surađuje s nekoliko domaćih sportskih klubova, a nedostaje im još vrlo malo da usavrše konačni prototip. Dosad su financirali razvoj iz vlastitog džepa, a sljedeći korak im je investicija, s kojom planiraju izraditi nultu seriju proizvoda za prve kupce. Uspiju li dobiti investiciju, u suradnji s leadovima napravit će studiju slučaja i pokrenuti crowdfunding kampanju krajem proljeća. S krajnjim proizvodom nadaju se izaći na tržište u narednih godinu dana.

netokracija.com

Danas je "Dan sigurnijeg interneta"

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Dan sigurnijeg Interneta  jedan je od najvažnijih dana u kalendaru informacijske sigurnosti, a obilježava se svake godine, drugog dana u drugom tjednu veljače. Prilika je to da se podsjetimo zašto je biti dobro informiran kako bismo izbjegli sve oblike internetskih prijevara.

Svake godine, na drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca milijuni ljudi diljem svijeta udruže se kako bi sudjelovali u događajima i aktivnostima kojima žele podići svijest o sigurnosnim problemima na Internetu. Slogan ovogodišnjeg Dana sigurnijeg Interneta glasi„ Budite promjena: Ujedinite se za bolji Internet.“  Cilj je poboljšati kvalitetu sadržaja i usluga koje su nam dostupne online, s fokusom na sigurnost, prije svega djece i mlađih osoba.

To je idealna prilika sjetiti se zaključaka posljednjeg istraživanja o tome kako i koliko se građani u BiH brinu o sigurnosti vlastitih podataka, koristeći se internetom.

A istraživanje je pokazalo:

  • još uvijek nemamo naviku mijenjati lozinke
  • ne prijavljujemo internetske prijevare nadležnim institucijama
  • oslanjamo se uglavnom na savjete prijatelja, a ne stručnjaka kada je u pitanju sigurnost na Internetu

Zanimljivo je da više od trećine građana (35 posto) tvrdi da nisu ugroženi, a gotovo polovica (45 posto) uopće ne razmišlja o tome da bi upravo oni mogli postati žrtvom internetskih prijevara. Samo je manji broj građana svjestan potencijalnih prijetnji koje vrebaju na Internetu, pa tako tek 20 posto njih smatra da su izloženi ili ugroženi internetskim napadima.

Kada se građane pita što poduzimaju kada postanu žrtvom internetske prijevare, 45 posto tvrdi da se nikada nisu susreli s pokušajima prijevare. Ništa neće poduzeti 28 posto građana, a još će ih manje upozoriti svoje suradnike, prijatelje ili rođake (22 posto). Iako bi svaki slučaj trebalo prijaviti banci ili policiji, nadležnim institucijama ovakve prijetnje prijavi samo 12 posto građana.

Kakvo god iskustvo imali, o sigurnosti na Internetu važno je biti dobro i preventivno informiran, a u slučaju potencijalne internetske prijevare nužno je zatražiti pomoć stručnjaka.

Građani ipak prepoznaju nužnost edukacije kao načina bolje prevencije internetskih napada. Njih 41 posto smatra kako bi se trebali više educirati o sigurnosti na Internetu. Međutim, s druge strane zabrinjavajuće je da, iako su djeca već od malih nogu izložena internetskim sadržajima, škole kao mjesto edukacije podržava samo 18 posto građana.

 

Zabrana ulaska u Njemačku produžuje se do 31. kolovoza

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Njemačka planira produžiti do 31. kolovoza zabranu dolaska građana zemalja koje nisu članice Europske unije, izjavili su neimenovani izvori iz njemačke vlade.

Oni su dodali kako Berlin savjetuje svojim državljanima da ne idu na krstarenja zbog posebnih rizika od koronavirusa.

Kako je rečeno za Reuters, očekuje se da će odluku usvojiti tu odluku u srijedu.

Njemačka je spremna ukinuti zabranu putovanja za države članice Europske unije i Veliku Britaniju, Island, Norvešku, Lihtenštajn i Švicarsku od 15. lipnja ukoliko ne bude zabrana ulaska u te zemlje i obimnih restriktivnih mjera, prenosi Tanjug.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas prošli tjedan je pozvao Nijemce da ne putuju u Britaniju sve dok je tamo na snazi 14-dnevna karantena za turiste.

VL