Ukidanje Schengenskog sporazuma o otvorenim granicama u Europi koštalo bi ekonomije država članica EU najmanje 470 milijardi eura tijekom desetljeća, sudeći po njemačkoj studiji objavljenoj u ponedjeljak.

 

Posljedice po trgovinu također bi koštale velike trgovinske partnere poput Sjedinjenih Država i Kine desetke milijardi eura svaku od dvije zemlje, navodi se u studiji Prognos instituta u ime Bertelsmann fondacije.

Studija je objavljena u vrijeme kada je nekoliko europskih zemalja ponovo uvelo rigorozne granične kontrole kako bi suzbile masovni priliv izbjeglica, najveći val ljudi koji traži azil od Drugog svjetskog rata.

- Ako se europske granice ponovo zatvore, to će staviti još veći pritisak na ionako slabi europski ekonomski rast. Na kraju će građani biti ti koji će platiti račun - izjavio je Aart De Geus, predsjedajući Bertelsmann fondacije.

Duža čekanja na granicama dovest će do gomilanja roba u skladištima i povećat će troškove osoblja za kompanije koje isporučuju robu točno na vrijeme, a pouzdano brzi priliv roba više se ne može garantirati - navodi se u studiji.

Na osnovu "optimističnog" scenarija, troškovi proizvodnje u EU porast će za jedan posto, obarajući bruto domaći proizvod (BDP) EU za 470 milijardi eura od 2016 do 2025. godine, tvrdi studija.

To će koštati Njemačku 77 milijardi eura, a Francusku više od 80 milijardi. 

- Trend pada u trgovini i rasta cijena koštat će američku ekonomiju 91 milijardu eura tokom deset godina, a Kinu 95 milijardi eura u okviru istog scenarija - tvrdi se u studiji.

Na osnovu "pesimističnog" scenarija, troškovi proizvodnje u prosjeku bi porasli za tri posto. To bi rezultiralo ekstra troškovima za EU od 1,4 trilijuna eura, uključujući 235 milijardi eura za Njemačku i 244 milijardi eura za Francusku, navodi se u studiji.

Schengenska zona omogućuje putovanje bez pasoša kroz 26 zemalja, od kojih je većina članica EU, i smatra s jednim od najvećih postignuća europskog jedinstva, prenosi AFP.