Britanski parlament i službeno suspendiran

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Britanska vlada je i formalno suspendirala Parlament, poslavši poslanike kući u narednih pet tjedana usred krize oko Brexita.

Zakonodavno tijelo je službeno suspendiralo formalnom ceremonijom u Domu lordova, ali tek pošto je predsjedavajući Donjeg doma John Bercow  izrazio  nezadovoljstvo riječima da mnogi smatraju da je to "akt prevare izvršne vlasti“, prenosi AP.

Poslanici će se vratiti u Parlament 14. listopada, nešto više od dvije tjedna prije nego što bi Britanija trebala napustiti Europsku uniju 31. listopada.

Opozicija optužuje premijera Borisa Johnsona da pokušava zaustaviti zakonodavce da prouče njegov plan za Brexit.

Kako se navodi, ovo je prvi put poslije više od 70 godina da je britanska vlada suspendirala Parlament.

Prethodno je britanski parlament odbacio prijedlog premijera Borisa Johnsona da se raspišu izvanredni izbori za 15. listopad, odnosno prije planiranog izlaska zemlje iz EU.

Otkriven logo Svjetskog prvenstva u Kataru

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Logo Svjetskog prvenstva 2022. u Kataru otkriven je u utorak u glavnom gradu domaćina Dohi, kojem su se pridružili i drugi gradovi širom svijeta.

Logo podsjeća na broj osam i simbol beskonačnosti, crpeći inspiraciju iz tradicionalnog vunenog šala koji se nosi u zimskim mjesecima, jer će Svjetsko prvenstvo u Kataru biti prvo održano u studenom i prosincu.

Logo je otkriven javnosti u 20.22 sati po lokalnom vremenu, što se odnosi na godinu održavanja svjetske nogometne smotre, s projekcijama na najpoznatijim zgradama u zemlji, uključujući Burj Dohu, kulturno selo Katara i UNESCO-ovu svjetsku baštinu Al Zubarah.

Otkrivanju se pridružilo više zemalja i regija, uključujući Kuvajt, Oman, Liban i Tunis, sa slikom loga na poznatim lokacijama i na panoima na značajnim javnim prostorima.

Svjetsko prvenstvo 2022. bit će održano od 21. studenog do 18. prosinca u osam gradova širom Katara, javlja Xinhua.

Britanski parlament: Još jedno glasanje o izvanrednim izborima

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive
Britanski parlament

Vlada će tražiti od parlamentaraca da još jednom glasuju o održavanju izvanrednih izbora u jednom od posljednjih činova parlamenta prije nego što bude suspendiran.

Glasovanje treba biti održano danas, a predstavlja posljednju priliku Laburista da osiguraju održavanje prijevremenih općih izbora, podsjeća BBC. Međutim, očekuje da će vlada biti poražena u pokušaju da održi još jedno glasovanje jer opozicijske stranke žele usvojiti zakon koji će onemogućiti izlazak iz EU bez postizanja sporazuma.

Britanski premijer Boris Johnson također će se sastati s irskim premijerom Leom Varadkarom danas u Dublinu.

Premijer je prvi put pozvao na izvanredne izbore nakon što su zastupnici - uključujući buntovničke Torijevce - izglasovali prijedlog zakona kojim se zahtijeva da traži produženje roka za Brexit do 31. listopada, ako dogovor ne bude postignut prije 19. listopada.

On bi trebao dobiti  kraljevsku suglasnost za  zakon u ponedjeljak, ali ministri su ga kritizirali jer bi oslabio vladinu pregovaračku poziciju s Bruxellesom. 

„Tesla“ širi poslovanje u istočnoj Evropi

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Američki proizvođač električnih automobila „Tesla“ nastavio je da širi svoju prodajnu mrežu u istočnoj Evropi.

Vozila tog proizvođača od sada je moguće kupiti u još četiri zemlje tog regiona – Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Sloveniji, prenosi portal Electrek.co.

Kompanija „Tesla“ je još krajem prošle nedjelje potvrdila na Twiteru da otvara mogućnost naručivanja vozila u još četiri zemlje istočne Evrope. Iako se twit isključivo odnosio na „model 3“, kompanija „Tesla“ je također počela primati narudžbe u tim zemljama i za „model s“ i za model x“.

Kompanija „Tesla“ za sada ima samo servisni centar u Poljskoj, ali planira da u dogledno vrijeme izgradi još jedan u Budimpešti, prenosi portal Biznis info

Hrvatska planira uvesti nacionalnu mirovinu

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Hrvatski ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović najavio je uvođenje nacionalne mirovine koju bi primali ljudi koji nikada nisu radili.

Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikada nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliko je minimum za stjecanje mirovine.

Prema projekcijama ministarstva kojem je na čelu Aladrović, više od 50.000 osoba primalo bi nacionalnu mirovinu, koja bi trebala biti uvedena za dvije godine.

"Govorimo o institutu koji je predviđen da se uvede 2021. godine. On predstavlja socijalni element zaštite od siromaštva u starijoj životnoj dobi. Namijenjen je onima koji imaju više od 65 godina, ali nisu u životu ostvarili 15 ili više godina radnog staža kako bi konzumirali mirovine iz mirovinskog sustava", rekao je Aladrović za Hrvatsku televiziju.

Prosječna visina mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.500 kuna (340 eura).

Nacionalna mirovina, prema najavama, bit će manja od najniže mirovine, koja sada iznosi 970 kuna (130 eura).

Uvođenje nacionalne mirovine: Jedno od najčešćih obećanja političara

Prethodno je Večernji list javio da uža radna skupina, kojoj je nositelj hrvatsko Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, već neko vrijeme priprema podlogu i analize za uvođenje nacionalne mirovine.

Aladrović najavljuje da će radnu skupinu proširiti predstavnicima udruga umirovljenika, socijalnih partnera i akademske zajednice, javljaju hrvatski mediji.

Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, jedno od glavnih pitanja koje će država razriješiti sa stručnjacima i socijalnim partnerima jeste hoće li se nova mirovina dijeliti svima starijima od 65 (odnosno 67, ako produljenje radnog vijeka preživi sindikalni referendum) bez mirovine, ili će se uvesti određeni kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu.

Mnogi savjetuju Vladu da ne koristi pojam "nacionalna mirovina", nego stalna socijalna pomoć za starije ili socijalna mirovina, jer se radi o pravu koje bi se "naslonilo" na socijalnu skrb.

Bio bi to i jedan od načina da se zaštiti mirovinski sustav od proširenja prava, ali i da se ne potiče siva ekonomija i praksa neplaćanja mirovinskih doprinosa.

Izvor: Al Jazeera Balkan 

Amazonija u požaru: Koliko je situacija loša?

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Tisuće požara bukte širom amazonskih kišnih šuma u Brazilu - što su najintenzivniji požari gotovo u čitavom desetljeću. 

Zapadne države Roraima, Akre, Rondonija i Amazonas, kao i Matu Grosu du Sul najviše su pogođene.

Međutim, pokazalo se da su neke fotografije požara - uključujući i neke objavljene pod heštegom #PrayforAmazonas - stare desetljećima, a neke čak i nisu iz Brazila.

Amazonske kišne šume u Brazilu pogađa rekordni broj požara u 2019. godini, pokazuju podaci brazilske svemirske agencije.

Nacionalni institut za svemirska istraživanja priopćio je da satelitski podaci pokazuju porast požara za 85 % u odnosu na isti period 2018. godine.

Službeni podaci pokazuju da je više od 75.000 šumskih požara zabilježeno u Brazilu za prvih osam mjeseci ove godine - što je najviše od 2013. Tijekom 2018. godine bilo je 39.759 požara.

Šumski požari su uobičajeni u Amazoniji tokom sušne sezone, koja traje od srpnja do listopada. Mogu ih izazvati prirodne pojave, poput udara groma, ali i farmeri i ljudi koji čiste zemljište za uzgajanje usjeva ili pašnjake.

Aktivisti navode da antiekološka retorika brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara potiče krčenje šuma.

Bolsonaro, dugogodišnji skeptik po pitanju klime, u odgovoru optužuje nevladine organizacije da su podmetnule požare kako bi narušile sliku njegove vlade. Kasnije je izjavio da vladi nedostaju resursi da se bori protiv vatre.

Zapad države je među najugroženijim područjima.

U državama Roraima, Akre, Rondonija i Amazonas zabiljležen je porast požara u usporedbi sa posljednje četiri godine (2015-2018).

Roraima biljleži porast od 141 %, Akre 138 %, Rondonija 115 %, a Amazonas 81 % porasta. Matu Grosu du Sul, koja se nalazi na dalekom jugu, bilježi rast od 114 %.

Amazonas, najveća brazilska država, proglasila je izvanredno stanje. Dim od požara širi se širom Amazonije, ali i šire.

Prema evropskom Kopernikus servisu za monitoring, dim je stigao do obale Atlantika. Čak je i nebo nad Sao Paolom bilo zatamnjeno dimom, a ovaj grad udaljen je više od 3.200 kilometara od mjesta gdje su požari.

 

Požari stvaraju velike količine ugljičnog-dioksida. Prema podacima Kopernikusa, nastalo je 228 megatona tokom ove godine, što je najviše od 2000. Vatra emitira i ugljični-monoksid - plin koji se oslobađa kada sagorjeva drvo.

 

Basen Amazona - dom za više od tri miliona vrsta biljaka i životinja, kao i za milion starosjedilaca - ključni je region za regulaciju globalnog zagrivanja, s obzirom na to da njegove šume apsorbiraju milione tona ugljika svake godine.

Ali kada se drveće posječe ili gori, ugljik se oslobađa u atmosferu, a sposobnost prašume da apsorbira emisiju ugljika se smanjuje.

I druge zemlje u Amazona oblasti koja se prostire na 7,4 miliona kvadratnih kilometara - suočavaju se sa velikim brojem požara ove godine.

Venecuela je na drugom mjestu sa 26.000 požara, dok je Bolivija treća sa više od 17.000. Vlada Bolivije angažirala je helikoptere kako bi pomogla gašenju šumskih požara na istoku zemlje. Oni su za sada zahvatili oko šest kvadratnih kilometara šume i pašnjaka.

Dodatne spasilačke službe poslane su u ovu regiju, a postavljaju se i skloništa za životinje koje beže od požara, prenosi Oslobođenje.