Njemačka donijela novi zakon o useljavanju koji je većina Balkanaca dugo čekala

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Olakšice za kvalificiranu radnu snagu izvan EU 

Njemačka vlada usvojila je zakon o useljavanju kvalificirane radne snage koji bi od 2020. trebao omogućiti zapošljavanje i iz zemalja koje nisu članice EU.

- Njemačkoj su potrebni stručni radnici, potrebni su joj radnici iz inozemstva - rekao je nakon sjednice vlade ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer.


Ministar ekonomije i rada Petar Altmeier rekao je da se radi o "povijesnom trenutku u kojem je Njemačka promijenila način razmišljanja kada je u pitanju useljavanje".

 

„Demografske promjene i digitalizacija stavljaju njemačko gospodarstvo pred velike kušnje. Već sad Njemačkoj nedostaje oko 1,2 milijuna stručnih radnika“, rekao je ministar rada Heil. On je naglasio da su uvjeti za useljavanje i dalje visoki i da smjeraju na bolju integraciju stranih radnika. Tako će, primjerice, uz stručnu naobrazbu od presudne važnosti biti i poznavanje njemačkog jezika.

Jedna od najvažnijih novina za buduće useljenike je ukidanje pravila po kojem strani radnik smije biti uposlen jedino ako poslodavac dokaže da za popunjavanje radnog mjesta nije pronašao prikladnog radnika iz Njemačke ili Europske unije.

Prema novom zakonu gradovi i općine imaju pravo u budućnosti reagirati na kretanja na tržištu rada i shodno potrebama povisivati ili snižavati kriterije za upošljavanje radnika koji ne dolaze iz Europske unije.

Sukob između stranaka vladajuće socijaldemokratsko-demokršćanske koalicije se najviše vodio oko pitanja tretmana osoba kojima je odbijen zahtjev za azilom, ali se zbog nemogućnosti protjerivanja već godinama nalaze u Njemačkoj i koji su djelomice integrirani u tržište rada.

Ovim osobama, među kojima je i mnogo žitelja zapadnog Balkana, će se uz određene uvjete, poput poznavanja njemačkog jezika i dobre integracije u tržište rada, omogućiti trajno zapošljavanje na temelju novog zakona o useljavanju stručnjaka, piše Avaz.

Europska unija odgodila odluku o sezonskom pomjeranju sata do 2021. godine

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ministri prometa zemalja članica Europske unije odlučili su odgoditi ukidanje sezonskog pomjeranja sata do 2021. godine, dok je Europska komisija predlagala da sljedeća godina bude zadnja u kojoj se pomiču kazaljke dva puta godišnje, izjavio je u utorak hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

 

"Podržali smo prijedlog austrijskog predsjedništva EU-a i do 2021. godine neće biti konačne odluke", izjavio je ministar Butković, koji u Briselu sudjeluje na dvodnevnom sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energiju, javila je Hina.

Europska komisija je predložila 12. rujna 2018. ukidanje polugodišnjeg ukidanja pomicanja sata za cijelu Europsku uniju u 2019., a zemljama članicama prepušteno je da odluče hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

U anketi Europske komisije o tome provedenoj od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i velika većina izjasnila se protiv pomicanja kazaljki.

"Podržali smo načelan stav da se ukine pomicanje sata dva puta godišnje, iako u Hrvatskoj još nemamo stav hoćemo li uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena. Moramo provesti javnu raspravu, uključiti turistički i prometni sektor, razgovarati o tome na razini vlade i onda vidjeti što je najbolje", rekao je Butković.

Godinu i pol dana prije 1. travnja 2021. godine, to jest do 1. listopada 2019. zemlje članice trebaju donijeti odluku hoće li uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena za stalno.

(Hina)

Brisel predložio rješenje za stopostotnu carinu koju je Priština nametnula

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Službenici EU uputili su pismo premijeru Kosova Ramušu Haradinaju u kojem nude rješenje problema u vezi s taksama za robu iz centralne Srbije i BiH, piše prištinski list Koha ditore.

Iz EU, između ostalog, predlažu da se odrednica “UNMIK” u CEFTA sporazumu zamijeni odrednicom “Kosovo*”.

Predstavnici EU zauzvrat traže da prištinske vlasti u znak dobre volje prije sutrašnjeg sastanka Vijeća za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u Briselu privremeno suspendiraju primjenu odluke o taksama na robu iz Srbije i BiH.

Zajedničko pismo Haradinaju uputili su visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, europska komesarka za trgovinu Cecilia Malmström i komesar za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

Podsjećamo, prištinske vlasti uvele su prošlog mjeseca taksu od 100 posto na robu iz Srbije i BiH.

Izvor: akta.ba 

3. prosinca: Dan za osobe s invaliditetom ili Međunarodni dan osoba s invaliditetom

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Svrha Dana osoba s invaliditetom je poticati bolje razumijevanje osoba s invaliditetom, zajedno s pomaganjem u stvaranju ljudi svjesniji prava, dostojanstva i dobrobiti osoba s invaliditetom.

Uz podizanje svijesti o prednostima integriranja osoba s invaliditetom u sve aspekte života, od ekonomskog do političkog, društvenog i kulturnog. Dan obilježavanja invalidnosti ne bavi se isključivo mentalnim ili tjelesnim invaliditetom, nego obuhvaća sve poznate invalidnosti, od autizma do Downovog sindroma, pa do multiple skleroze.

Povijest Dana osoba s invaliditetom počeo je 1976. kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela odluku da 1981. godine bude Međunarodna godina osoba s invaliditetom.

Utrošeno je 5 godina od donošenja te odluke i stvaranja godine obilježavanja osoba s invaliditetom, a svrha svega je bila izjednačiti mogućnosti osoba s invaliditetom i osigurati da osobe s invaliditetom u potpunosti sudjeluju u zajedničkom životu uživajući u svim prava i koristi građanima s teškoćama u razvoju imaju.

Drugo pitanje koje je bilo tema rasprave uvedeno je kako bi se svjetske vlade mogle upoznati ljude s načinima obolijevanja, toliko je govora o virusima i drugim bolestima koje dovode do različitih vrsta invaliditeta.

Desetljeće između 1983. i 1992. godine proglašeno je Desetljećem invalidnih osoba Ujedinjenih naroda, a tijekom tog razdoblja svi prethodno stvoreni koncepti postali su dijelom jednog dugog procesa koji je proveden kako bi se poboljšali životi osoba s invaliditetom širom svijeta.

Nastaje najveća zona slobodne trgovine u svijetu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Europska unija i Japan otklonili su danas posljednju prepreku u formiranju najveće zone slobodne trgovine u svijetu, pošto su poslanici EU podržali partnerstvo koje bi trebalo da postane realnost početkom naredne godine.

Europski parlament je s 474 glasa “za” i 156 “protiv” podržao sporazum kojim se trgovinski povezuju dvije ekonomije koje čine oko trećinu globalnog bruto domaćeg proizvoda. Europska komisija, koja koordinira trgovinsku politiku 28 zemalja članica EU, priopćila je da je ovo glasanje otvorilo put da sporazum stupi na snagu 1. veljače, pošto je japanski parlament u subotu također dao “zeleno svjetlo”.

U sklopu tog sporazuma, EU će ukinuti 10-postotne tarife na uvoz japanskih automobila i tropostotne carine za većinu auto-dijelova, dok će Japan ukinuti 30-postotne tarife na sir iz EU i 15-postotne tarifu na vina.

Zvanični Tokio će, omogućiti pristup javnim tenderima u Japanu, a najavljeno je i otvaranje sektora usluga, naročito financijskih usluga, telekomunikacijskih, e-trgovine i transporta.

I Japan i EU su trenutno na udaru sankcija koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo na uvoz čelika i aluminiuma.

Japan je, podsjeća Reuters, bio dio sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu koji je Tramp odbacio prvog dana svog mandata, što je dovelo do toga da Tokio preusmjeri fokus na druge potencijalne partnere, poput EU, ocjenjuje britanska agencija.

Izvor: biznisinfo.ba

Poznate grupe za kvalifikacije za EURO 2020. godine

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U Irskom gradu Dublinu jučer je održano izvlačenje grupa kvalifikacija za Europsko prvenstvo, a reprezentacija Bosne i Hercegovine je saznala svoje protivnike.


Izabranici Roberta Prosinečkog još uvijek imaju šansu da se kroz Ligu nacija plasiraju na EP koje se igra 2020. godine, no jasno je da kvalifikacije treba shvatiti veoma ozbiljno.

Žrijeb je održan u Dublinu, a svoje protivnike saznao je i naš tim. U Grupi J, pored BiH nalaze se Italija, Finska, Grčka, Armenija i Lihtenštajn.

Plasman na EP izborit će dvije prvoplasirane selekcije iz grupe, a kvalifikacije se igraju od ožujka do listopada 2019. godine.

Grupa A: Engleska, Češka, Bugarska, Crna Gora, Kosovo

Grupa B: Portugal, Ukrajina, Srbija, Litvanija, Luksemburg

Grupa C: Holandija, Njemačka, Sjeverna Irska, Estonija, Bjelorusija

Grupa D: Švicarska, Danska, Republika Irska, Gruzija, Gibraltar

Grupa E: Hrvatska, Vels, Slovačka, Mađarska, Azerbejdžan

Grupa F: Španija, Švedska, Norveška, Rumunija, Farska Ostrva, Malta

Grupa G: Poljska, Austrija, Izrael, Slovenija, Makedonija, Latvija

Grupa H: Francuska, Island, Turska, Albanija, Moldavija, Andora

Grupa I: Belgija, Rusija, Škotska, Kipar, Kazahstan, San Marino

Grupa J: Italija, BiH, Finska, Grčka, Armenija, Lihtenštajn

Euro 2020. igrat će se u 12 gradova i država: Rimu (Italija), Londonu (Engleska), Bakuu (Azerbejdžan), Bilbau (Španjolska), Kopenhagenu (Danska), Minhenu (Njemačka), Budimpešti (Mađarska), Dablinu (Republika Irska), Amsterdamu (Holandija), Bukureštu (Rumunija), St. Petersburgu (Rusija) i Glasgowu (Škotska).

 

 

Stranica 7 od 12