Otkriven logo Svjetskog prvenstva u Kataru

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Logo Svjetskog prvenstva 2022. u Kataru otkriven je u utorak u glavnom gradu domaćina Dohi, kojem su se pridružili i drugi gradovi širom svijeta.

Logo podsjeća na broj osam i simbol beskonačnosti, crpeći inspiraciju iz tradicionalnog vunenog šala koji se nosi u zimskim mjesecima, jer će Svjetsko prvenstvo u Kataru biti prvo održano u studenom i prosincu.

Logo je otkriven javnosti u 20.22 sati po lokalnom vremenu, što se odnosi na godinu održavanja svjetske nogometne smotre, s projekcijama na najpoznatijim zgradama u zemlji, uključujući Burj Dohu, kulturno selo Katara i UNESCO-ovu svjetsku baštinu Al Zubarah.

Otkrivanju se pridružilo više zemalja i regija, uključujući Kuvajt, Oman, Liban i Tunis, sa slikom loga na poznatim lokacijama i na panoima na značajnim javnim prostorima.

Svjetsko prvenstvo 2022. bit će održano od 21. studenog do 18. prosinca u osam gradova širom Katara, javlja Xinhua.

U plamenu Sibir, Aljaska i Grenland, vatra se vidi čak iz svemira

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Oblak dima i čađi veći od površine Europske unije širi se Sibirom, dok šumski požari nezapamćenih razmjera u Arktičkom krugu ulaze u treći mjesec, a vatra je toliko velika da se vidi iz svemira.

Obično zamrznut teren okovan snijegom i ledom, koji je ključni dio Zemljinog sustava hlađenja, izbacuje ugljični-dioksid u atmosferu i pogoršava ionako ugroženu klimu.

Uslijed ogromnih požara na sjeveru Rusije, Aljasci, Grenlandu i u Kanadi, u lipnju je u zrak izbačeno 50 megatona ugljičnog-dioksida, a 29 megatona u srpnju, što daleko premašuje prethodni rekord što se tiče Arktika. U prethodnih nekoliko dana kolovoza u zrak je izbačeno 25 megatona ugljičnog-dioksida, a ukupna emisija ugljičnog-dioksida u atmosferu od početka godine ekvivalentna je emisiji koju proizvede 36 milijuna automobila godišnje, navodi Greenpeace.

Globalne temperature u lipnju i srpnju bile su rekordne diljem svijeta, a isto vrijedi i za sibirsko područje Rusije, gdje su temperature šest stupnjeva više od prosjeka temperatura između 1981. i 2010. godine. Suhi uvjeti koji su nastali zbog tih vrućina pogodovali su širenju požara, koji je u posljednja dva mjeseca uništio sedam milijuna hektara šume. Od početka godine, vatre na Sibirskom području opustošile su područje od 13 milijuna hektara, što je površina veća od države Grčke.

Kako se navodi, ovo su do sada najistrajniji požari u sedamnaestogodišnjoj bazi podataka europskog satelitskog monitoring sustava, s vatrom čiji je intenzitet, kako kažu stručnjaci, daleko iznad prosjeka. Rusija je najviše pogođena požarima, a dim iz Sibira i drugih gorućih površina proširio se u brojna područja Rusije i Europe, na zapadu do Danske, a na istoku do zapadnih obala Kanade. 

NASA upozorava da dim sadrži brojne polutante i štetne sastojke, od ugljičnog-monoksida, preko policikličnih aromatskih ugljovodika, metala i dioksida, do čestica pepela i čađi, koje mogu biti štetne za zdravlje, posebno djece i starijih.

Unija zabrinutih znanstvenika kaže da su požari na Aljasci spalili 7,3 milijun hektara šume od 2000. godine, što je više nego dvostruko od onih u prethodnih 20 godina.

Crna čađ također pada na arktički led slabeći njegovu sposobnost refleksije sunčeve topline, a satelitske snimke s Grenlanda ovog mjeseca su otkrile da su se požari raširili na teritorij veličine 380 četvornih kilometara. Arktik nije jedina regija koja je pogođena.

Do sada je u EU ove godine bilo 1.600 požara većih od 30 hektara, što je četiri puta više od godišnjeg prosjeka tijekom prethodnog desetljeća, navode iz Agencije za monitoring atmosfere Kopernik.

Iako požari na sjeveru Rusije, Sibiru i Grenlandu bjesne već treći mjesec, s rekordnim veličinama spaljenih šuma i zemljišta i količinama plinova, svjetska javnost se ''probudila'' tek nedavno. Ljetni požari u Sibiru dio su uobičajenog, prirodnog godišnjeg ciklusa.

Međutim, zbog klimatskih promjena, odnosno ekstremnih temperatura, suša i snažnih vjetrova, oni su ove godine poprimili razmjere bez presedana, a čini se da će vremenske prilike u sljedeća dva tjedna pogodovati njihovom jačanju. 

„Tesla“ širi poslovanje u istočnoj Evropi

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Američki proizvođač električnih automobila „Tesla“ nastavio je da širi svoju prodajnu mrežu u istočnoj Evropi.

Vozila tog proizvođača od sada je moguće kupiti u još četiri zemlje tog regiona – Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Sloveniji, prenosi portal Electrek.co.

Kompanija „Tesla“ je još krajem prošle nedjelje potvrdila na Twiteru da otvara mogućnost naručivanja vozila u još četiri zemlje istočne Evrope. Iako se twit isključivo odnosio na „model 3“, kompanija „Tesla“ je također počela primati narudžbe u tim zemljama i za „model s“ i za model x“.

Kompanija „Tesla“ za sada ima samo servisni centar u Poljskoj, ali planira da u dogledno vrijeme izgradi još jedan u Budimpešti, prenosi portal Biznis info

Kineski digitalni novac uskoro u opticaju

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Kineska narodna banka priopćila je da se njen virtualni novac može nazvati dovršenim, što znači da bi se uskoro mogao naći u opticaju.

Kineski digitalni novac, ChinaCoin, neće biti klasična kriptovaluta, jer ga je razvila Kineska narodna banka uz podršku komercijalnih kineskih banaka, pa ne funkcionira kao bitcoin i slične valute.

Iako je Kineska narodna banka najavila digitalnu valutu kao veliku stvar za novčane transakcije u Kini, to ne znači da će je stvarati “rudari” i osiguravati algoritmi koji će joj garantirati nezavisnost, već će se raditi o digitalnom novcu koji će emitirati banke pod kontrolom državnog aparata, na potpuno isti način kao što u opticaj puštaju Yuan, samo što ga neće štampati.

S obzirom na prilično veliku blokadu informacija koje dolaze iz Kine, detalji o tom digitalnom novcu još nisu poznati, dok se razlog poteza Kineske narodne banke traži o nezadovoljstvu dijela kineske ekonomije zbog “poremećaja na novčanom tržištu koji uzrokuju kriptovalute”, odnosno spekulanti koji njima trguju.

Drugi razlog je u nastojanju Pekinga da razvije sistem digitalnog novca koji može kontrolirati te i na taj način smanji ovisnost od stranih tehnologija.

Izvor: PN

Amazonija u požaru: Koliko je situacija loša?

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Tisuće požara bukte širom amazonskih kišnih šuma u Brazilu - što su najintenzivniji požari gotovo u čitavom desetljeću. 

Zapadne države Roraima, Akre, Rondonija i Amazonas, kao i Matu Grosu du Sul najviše su pogođene.

Međutim, pokazalo se da su neke fotografije požara - uključujući i neke objavljene pod heštegom #PrayforAmazonas - stare desetljećima, a neke čak i nisu iz Brazila.

Amazonske kišne šume u Brazilu pogađa rekordni broj požara u 2019. godini, pokazuju podaci brazilske svemirske agencije.

Nacionalni institut za svemirska istraživanja priopćio je da satelitski podaci pokazuju porast požara za 85 % u odnosu na isti period 2018. godine.

Službeni podaci pokazuju da je više od 75.000 šumskih požara zabilježeno u Brazilu za prvih osam mjeseci ove godine - što je najviše od 2013. Tijekom 2018. godine bilo je 39.759 požara.

Šumski požari su uobičajeni u Amazoniji tokom sušne sezone, koja traje od srpnja do listopada. Mogu ih izazvati prirodne pojave, poput udara groma, ali i farmeri i ljudi koji čiste zemljište za uzgajanje usjeva ili pašnjake.

Aktivisti navode da antiekološka retorika brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara potiče krčenje šuma.

Bolsonaro, dugogodišnji skeptik po pitanju klime, u odgovoru optužuje nevladine organizacije da su podmetnule požare kako bi narušile sliku njegove vlade. Kasnije je izjavio da vladi nedostaju resursi da se bori protiv vatre.

Zapad države je među najugroženijim područjima.

U državama Roraima, Akre, Rondonija i Amazonas zabiljležen je porast požara u usporedbi sa posljednje četiri godine (2015-2018).

Roraima biljleži porast od 141 %, Akre 138 %, Rondonija 115 %, a Amazonas 81 % porasta. Matu Grosu du Sul, koja se nalazi na dalekom jugu, bilježi rast od 114 %.

Amazonas, najveća brazilska država, proglasila je izvanredno stanje. Dim od požara širi se širom Amazonije, ali i šire.

Prema evropskom Kopernikus servisu za monitoring, dim je stigao do obale Atlantika. Čak je i nebo nad Sao Paolom bilo zatamnjeno dimom, a ovaj grad udaljen je više od 3.200 kilometara od mjesta gdje su požari.

 

Požari stvaraju velike količine ugljičnog-dioksida. Prema podacima Kopernikusa, nastalo je 228 megatona tokom ove godine, što je najviše od 2000. Vatra emitira i ugljični-monoksid - plin koji se oslobađa kada sagorjeva drvo.

 

Basen Amazona - dom za više od tri miliona vrsta biljaka i životinja, kao i za milion starosjedilaca - ključni je region za regulaciju globalnog zagrivanja, s obzirom na to da njegove šume apsorbiraju milione tona ugljika svake godine.

Ali kada se drveće posječe ili gori, ugljik se oslobađa u atmosferu, a sposobnost prašume da apsorbira emisiju ugljika se smanjuje.

I druge zemlje u Amazona oblasti koja se prostire na 7,4 miliona kvadratnih kilometara - suočavaju se sa velikim brojem požara ove godine.

Venecuela je na drugom mjestu sa 26.000 požara, dok je Bolivija treća sa više od 17.000. Vlada Bolivije angažirala je helikoptere kako bi pomogla gašenju šumskih požara na istoku zemlje. Oni su za sada zahvatili oko šest kvadratnih kilometara šume i pašnjaka.

Dodatne spasilačke službe poslane su u ovu regiju, a postavljaju se i skloništa za životinje koje beže od požara, prenosi Oslobođenje.

 

Hrvatskoj zeleno svjetlo za Schengen

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Iz Europske komisije Hrvatskoj su stigle – zasad još neslužbene – informacije kako je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za pristup schengenskom prostoru, prenosi Hina pisanje je zagrebačkog Večernjeg lista.

Iz Komisije su u Zagreb stigle naznake da će evaluacija i posljednjeg od osam poglavlja schengenske pravne stečevine proći u redu, piše Večernji list pozivajući se na diplomatske izvore.

Kako Komisija uskoro prekida rad i odlazi na godišnji odmor, službena se potvrda Hrvatske spremnosti očekuje najvjerojatnije u prvoj polovici rujna. Time je Hrvatska, prije svega MUP, završila iznimno opsežan i dugotrajan postupak prilagodbe i ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak u schengenski prostor.

No da bi se zaista i ušlo u Schengen, loptica se prebacuje na političko polje jer tu odluku mora odobriti Vijeće EU, odnosno sve njezine članice.

Hrvatski ulazak u Schengen jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike, na čemu se paralelno radi na političkom i tehničkoj razini. Premijer Plenković postavio je za cilj da Hrvatska uđe u Schengenski prostor do 2020. godine, odnosno do hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

Put do Schengena nije pravocrtan ni nakon zelenog svjetla Komisije, čemu najbolje mogu posvjedočiti Rumunjska i Bugarska, koje jesu zadovoljile kriterije, no politika ih drži izvan Schengena. Hrvatskoj bi u tom smislu problem mogla predstavljati Slovenija, otkuda su u više navrata insinuirali i najavljivali da svoj pristanak vežu uz hrvatsko prihvaćanje i primjenu arbitražne odluke, piše Večernji list.

Dodaju da će Schengen također biti jedna od tema sastanaka premijera Plenkovića s Junckerovom nasljednicom Ursulom von der Leyen koja u utorak dolazi u Zagreb, treće odredište na njezinoj prvoj miniturneji.

Izvor: Akta.ba

 

Stranica 2 od 16