Dva nova slučaja zaraze koronavirusom u Hrvatskoj

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

 Dva nova slučaja zaraze koronavirusom potvrđena su u Hrvatskoj u kojoj je sad ukupno pet oboljelih, objavio je u petak ujutro Nacionalni stožer civilne zaštite.

Riječ je o dvoje ljudi koji su bili u kontaktu s prvim zaraženim i trećim zaraženim.

Od dva nova oboljela jedan je u Zagrebu, a drugi je u Rijeci i oboje su bili zadnjih dana u bolnici, navodi Hina.

Drugi slučaj koronavirusa potvrđen u Hrvatskoj

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Drugi slučaj koronavirusa potvrđen je u Hrvatskoj. Ovu informaciju potvrdio je ministar zdravstva Vili Beroš, a riječ je o bratu zaraženog mladića koji je jučer imao pozitivan nalaz, pišu hrvatski mediji.
Nalaz njegove djevojke, koja je također pregledana, je negativan na koronavirus te ona nije zaražena.

Podsjetimo, dvadesetšestogodišnji pacijent koji je u Italiji bio s djevojkom nekoliko dana zabilježen je kao prvi zaraženi i nalazi se u Zagrebu, a tamošnja bolnica je zbog njega otkazala operacije koje nisu hitne, piše klix.ba.

Također, postoji bojazan da zaraza neće stati na jednoj ili dvije osobe. Naime, sumnja se da su dvije osobe iz Krapinsko-zagorske županije, koje su nedavno bile u Italiji, zaražene koronavirusom, a to je potvrdio krapinsko-zagorski župan Željko Kolar.

Riječ je o ocu i kćeri i za njih je spreman prihvat u Općoj bolnici Zabok i Bolnici hrvatskih veterana.

Pored toga, tri osobe se nalaze u izolaciji na zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Izolirane osobe nisu bile međusobno povezane.

Granice nisu zatvorene.

Trajekt na redovnoj liniji iz Ancone oko sedam sati uplovio je u splitsku gradsku luku te ga je dočekala posebno opremljena hrvatska pomorska policija i sanitarni inspektor.

Koordinator u splitskoj Lučkoj upravi Vjekoslav Grgić kazao je kako će pomorska policija biti opremljena rukavicama i maskama, a dežurni sanitarni inspektor putnike će pitati dolaze li iz sjevernotalijanskih područja, gdje se pojavio koronavirus.

Sanitarni inspektor će, ukoliko neko od putnika dolazi iz kriznih italijanskih područja, odlučiti o tome hoće li ga izdvojiti i uputiti epidemiologu.

Muslimani večeras obilježavaju mubarek noć Lejletul- Regaib

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Prva mubarek noć mjeseca redžeba je Lejletu-r-Regaib, nastupa uoči prvog petka u tom mjesecu, a muslimani je kao odabranu noć obilježavaju u ibadetu

Na području Medžlisa islamske zajednice Žepče, ova noć će biti obilježena u svim džematima, prigodnim programom nakon akšam-namaza.

Vjernici se raduju mubarek noćima, jer čovjek svjestan Boga – prije negoli pogleda ka Nebesima - gleda u sebe. Mubarek noći su dodatno ohrabrenje da vjernici svoje najglasnije i najskrovitije želje predaju Utočištu - Gospodaru svjetova. I zbog toga je ova noć prilika da preispitamo svoje ciljeve, strasti i želje za budućnost i kao i za svojevrsno godišnje ‘podvlačenje crte’.

Lejletu-r-Regaib, Noć želja, također poznata kao Noć nade, prilika je da se krene u potragu za dubljom vezom s Bogom i osnaži duh na putu sunneta Božijeg Miljenika Muhammeda, a.s.
Za ovu noć se u muslimanskoj narodnoj tradiciji vjeruje da je to blagoslovljena noć u kojoj je suština Poslanika Muhammeda a.s. prešla od njegovog oca na njegovu majku. S obzirom na to da je Muhammed, a.s. kulminacija vjerovjesništva na Zemlji i da je poštovan kao “Pečat poslanika”, i “Milost svjetovima“ razumljivo je da je muslimanima ova noć važna jer je milošću Božijom u njoj otpočela posljednja vjerovjesnička priča.

U islamskom kalendaru, noć Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-mi'radž, Lejletu-l-berat i Lejletu-l-kadr, su odabranije u odnosu na ostale noći u godini, te se shodno tome one obilježavaju na način pojačanog ibadeta, dobrovoljnih namaza i učenja Kur'ana. Dani i noći mubarek mjeseci redžeba i ša'bana su vjesnici nadolazećim danima ramazana.
Prema tome, mnogi muslimani širom svijeta koriste ovu priliku za dobrovoljne ibadete i zahvalnost Bogu na onome s čime je pejgamber Muhammed, a.s. poslan.

Ženeva / Hitna sjednica WHO: Koronavirus proglašen globalnom opasnošću!

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je globalnu opasnost zbog širenja koronavirusa izvan Kine. Broj umrlih od opasnog virusa trenutno se popeo na 170.




 Globalna opasnost proglašena je jer se virus proširio na još 18 zemalja osim Kine.


 – Da budemo jasni, ovo ne znači da nemamo povjerenja u Kinu. Naša najveća briga je da se virus ne proširi u zemlje s 'slabijim' zdravstvenim sustavom – rekao je direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na konferenciji u Ženevi.



U Italiji potvrđena dva slučaja


 Talijanski premijer Giuseppe Conte je u četvrtak rekao da su u Italiji potvrđena dva slučaja oboljenja od koronavirusa, prvi u toj zemlji od pojave virusa u prosincu u Kini.

Conte je rekao da je Italija obustavila zračni promet između Italije i Kine.

"Imamo dva potvrđena slučaja koronavirusa u Italiji", rekao je Conte na konferenciji za medije dodavši da je riječ o turistima iz Kine.


 Sjedinjene Države također su zabilježile prvi prijenos koronavirusa s osobe na osobu u toj zemlji, dok je Francuskoj zabilježen šesti slučaj oboljenja od tog virusa.


 Potvrđen slučaj dovodi broj razboljelih u SAD-u također na šest. Najnovija žrtva je suprug žene iz Illinoisa koja je ranije putovala u Kinu i kod koje je potvrđena zaraza virusom.



Oba pacijenta su u šezdesetim godinama, rekli su dužnosnici Američkog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti.


 Muškarac je nedavno pokazao simptome bolesti i odmah je hospitaliziran. Zdravstvene službe savezne države Illinois objavile su kako trenutno prate situaciju kod 21 osobe koje su bile u kontaktu s parom.





 O šestoj osobi oboljeloj od koronavirusa u petak je izvijestila i Francuska. Riječ je o liječniku kojeg je u Francuskoj zarazila osoba koja se vratila iz Azije, piše francuski Le Monde.



Objava međunarodnog izvanrednog stanja predstavlja preporuku svim zemljama da sprječavaju ili ograničavaju širenje bolesti preko granica istovremeno izbjegavajući nepotrebna blokiranja trgovine i putovanja.



Riječ je preporukama zdravstvenim sustavima u svijetu za privremene mjere koje uključuju snažnije praćenje i pripremu te mjere za ograničavanje širenja virusa.


 Svi smrtni slučajevi do sada dogodili su se u Kini gdje je, na ilegalnoj tržnici divljim životinjama u gradu Wuhanu, vjerojatno izbio virus.



Ukupno je potvrđeno da je preko 8.100 osoba na svijetu zaraženo koronavirusom koji izaziva simptome poput prehlade, a njime je već zaraženo više ljudi nego SARS-om za vrijeme epidemije 2002. i 2003.



Preko sto slučajeva zabilježeno je u drugim zemljama, od Japana do Francuske i SAD-a, zbog čega su brojne tvrtke ograničile putovanja u Kinu.



Air France pridružio se u četvrtak drugim velikim zrakoplovnim kompanijama i zabranio letove u Kinu, nakon što su sindikati kabinskog osoblja zrakoplova tražili privremeno zaustavljanje letova Air Francea za Peking i Šangaj.


 "Glavni prioritet Air Francea su zdravlje i sigurnost korisnika i zaposlenika", priopćio je Air France, dodajući da su letovi u Kinu suspendirani do 9. veljače "nakon pomnog razmatranja razvoja situacije".



 British Airways i Lufthansa su prije Air Francea privremeno ukinuli letove u Kinu, kao i španjolska Iberia, skandinavski SAS, nizozemski KLM, indonezijski Lion Air i brojne druge zrakoplovne tvrtke.



Izraelsko ministarstvo zdravstva u četvrtak je objavilo da neće dozvoliti slijetanje u izraelske zračne luke zrakoplovima koji lete iz Kine, dok je izraelska zrakoplovna tvrtka El Al suspendirala letove u Peking do 25. ožujka.


 Ruska državna željeznica je pak u četvrtak povukla odluku o obustavi prijevoza u Kinu, nakon što je interveniralo ministarstvo prometa, prenosi Reuters.









Vrhunska stručnjakinja Alemka Markotić: Zavidovićanka šefica obrane od koronavirusa u Hrvatskoj

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Razumljivo, precizno, smireno i argumentirano – tako se mogu okarakterizirati javni nastupi i izjave koje ovih dana daje prva hrvatska infektologinja, prof. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Drži profesionalnu distanciju u komunikaciji, ali je istovremeno dostupna za informacije, podjednako u i dok boravi na kakvom međunarodnom kongresu i posljednjih dana dok 24 sata svakodnevno sudjeluje u aktivnostima oko koronavirusa. Ova vrsna stručnjakinja profesionalno i suvereno Zaraznu vodi posljednjih nekoliko godina, preuzevši funkciju od kolegice prof. Adriane Vince.

“Spretna, control freak”

– O kolegici Markotić mogu reći sve najbolje. Vrhunska je stručnjakinja u svom poslu i vrhunska profesionalka. Evo, i ova situacija pokazala je da ona reagira na najbolji mogući način i u izvanrednim okolnostima, kao i u dnevnoj rutini – kazao nam je prof. Goran Roić, ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb. Klaićeva i Zarazna, dodaje, redovito surađuju pa tako djeca s Infektivne u Klaićevu dolaze nerijetko na dječju kirurgiju, magnetnu rezonanciju i druge preglede i dijagnostiku, a jednako tako djeca iz Klaićeve bivaju zbrinuta u Infektivnoj.

– Inteligentna, spretna, brzo reagira. “Control freak”. Pod užasnim je pritiskom, ali iznimno staložena. Dama, može se reći – ocjena je koju smo čuli od nekih poznavatelja ove 55-godišnje infektologinje koja je karijeru počela u Domu zdravlja u Zavidovićima kao liječnica opće prakse.


Rođena Zagrepčanka, srednju školu završila je u Zavidovićima, mjestu između Doboja i Zenice, a medicinski fakultet u Sarajevu. Nakon rada u ambulanti opće prakse, znanstvenu karijeru počela je razvijati na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, na međunarodnom projektu istraživanja učinkovitosti ribavirina u liječenju hantavirusnih infekcija u suradnji s US Army Medical Research Institute for Infectious Diseases (USAMRIID), Frederick, Maryland.

Bila je stipendist National Academy of Sciences, National Research Council iz SAD-a za postdoktorska istraživanja imunopatogeneze hantavirusa u USAMRIID-u. Za rezultate ovih istraživanja dobila je Joel Dalrymple Memorial Award (American Society of Virology) i USAMRIID-ov novčić.

Za svoja je istraživanja dobila sedam nacionalnih i devet međunarodnih nagrada.

Večernji list

Svijet obilježava 75 godina oslobođenja preživjelih logoraša iz Auschwitza

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Glas preživjelih iz holokausta čut će se danas iz bivšeg nacističkog logora Auschwitza, točno 75 godina nakon što su ga oslobodile sovjetske snage, u nadi da će upozorenja iz njihova tragičnog iskustva doprijeti do onih koji odlučuju o sudbini svijeta.

"Oni se nadaju da će cijeli svijet komemorirati žrtve zajedno s njima, da će čelnici koji odlučuju o našoj sudbini danas i u budućnosti pažljivo poslušati upozorenja koje proizlaze iz njihove tragične sudbine", rekao je direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr M. A. Cywiński uoči godišnjice.

"Svrha ove obljetnice je probuditi savjest, preuzeti odgovornost ukorijenjenu u sjećanju", dodao je Cywiński.

Preživjeli su danas starci i sve ih je manje.

Oko 1500 nekadašnjih zatvorenika sudjelovalo je na obilježavanju 60. godišnjice oslobođenja Auschwitza 2005., a prije pet godina, na 70. godišnjici, bilo ih je tristotinjak.

Ove godine na komemoraciji u Oswiecimu u južnoj Poljskoj očekuje ih se dvjestotinjak. Na Vratima smrti, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u Birkenauu, odat će počast onima koji nacističku brutalnosti nisu preživjeli.

Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u kojem su nacisti tijekom Drugoga svjetskog rata ubili više od milijun i sto tisuća ljudi, od kojih najveći broj Židova, simbol je genocida, holokausta i zla.

Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina umirali su plinskim komorama, od gladi, bolesti i prisilnog rada.

Opća skupština UN-a usvojila je 2005. godine rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta jer su toga dana 1945. savezničke snage oslobodile preostalih 7500 zatočenika.

Ovogodišnjoj komemoraciji nazočit će službena izaslanstva iz 50 zemalja, među kojima dvadesetak čelnika država ili vlada, te predstavnici međunarodnih organizacija. Njima će se obratiti poljski predsjednik Andrzej Duda, počasni pokrovitelj događaja koji je odustao od odlaska na nedavni Svjetski forum o holokaustu u Jeruzalemu, uvrijeđen jer nije bilo predviđeno da bude među govornicima.

Auschwitz-Birkenau bio je najveći od njemačkih koncentracijskih logora i u kojem je najviše ljudi ubijeno. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom.

Bio je dio goleme i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova "konačnog rješenja" istrebljenja deset milijuna europskih Židova.

Auschwitz je osnovan 1940. u okupiranoj Poljskoj.

Prvotno namijenjen kao zatvor za Poljake protivne nacističkom režimu, postao je najveća tvornica smrti u Europi. Procjenjuje se da u logor ukupno deportirano 1,3 milijuna ljudi

Oko 900.000 Židova ubijeno je u plinskim komorama odmah po dolasku u logor, a njihova tijela spaljena su u krematoriju. Ostali su umirali od života u neljudskim uvjetima, izolirani od vanjskoga svijeta bodljikavom žicom. Koristilo ih se i za prisilni rad i medicinske eksperimente.

Nekoliko dana prije oslobođenja Nijemci su prisilili gotovo 60.000 iscrpljenih logoraša da krenu na zapad kako bi ih prebacili u druge koncentracijske logore. Procjenjuje se da je tijekom tog 'marša smrti' umrlo ili je ubijeno između 9000 i 15.000 ljudi, prenosi Hina.

Dnevnik.ba