Rezultati izbora za Europski parlament

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Gubici dviju najvećih europskih 'mainstream' stranaka, pučana i socijalista, uspjesi zelenih, liberala i populista te iznenađujuće dobar odaziv obilježili su izbore za Europski parlament u nedjelju, pokazale su izlazne ankete i prve projekcije rezultata.

Izlaznost od 51 posto, najviša u 20 godina, sugerira da se više od 200 milijuna građana EU odazvalo pozivu na izbore koji su se smatrali bitkom između populista i proeuropskih snaga.

Prema neslužbenim rezultatima izbora Hrvatsku će u Europskom parlamentu predstavljati po četiri zastupnika iz HDZ-a i SDP-a te po jedan s liste Hrvatskih suverenista, Mislava Kolakušića, Živog zida i Amsterdamske koalicije.

Projekcije pokazuju da su pučani (170 mandata) i socijalisti (147 mandata) ostali bez dovoljno ruku za formiranje većine u parlamentu sa 751 zastupnikom.  Obje su grupacije izgubile po četrdesetak mandata.

 Treća skupina po jakosti u novom sazivu bit će liberali (ALDE) sa 103 mandata, 34 više nego u prethodnom sazivu.

Zeleni su četvrti sa 71 mandatom, dvadeset više nego dosad.

Tri najveće populističke i krajnje desne grupacije mogu ukupno računati sa 171 mandatom ili 22,8 posto parlamenta. Ovakvi rezultati znače da će se pučani i socijalisti morati dogovoriti s liberalima za stvaranje sanitarnog kordona prema krajnjoj desnici.

Po zemljama, najviše je odjeknula pobjeda Nacionalnog okupljanja (RN), krajnje desne stranke Marine Le Pen, u Francuskoj. Le Pen je osvojila 24 posto glasova, jedan postotni bod više od Republike u pokretu (LREM) predsjednika Emmanuela Macrona.

U Italiji je Liga potpredsjednika vlade Mattea Salvinija pobijedila na europskim izborima s 27 posto glasova, pokazale su izlazne ankete televizije RAI. Druga je oporbena Demokratska stranka s 21 posto, a treći populisti Pet zvijezda s 18 posto.

 U Njemačkoj su stranke vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije CDU/CSU i SPD pretrpjele snažne gubitke, dok je Stranka zelenih s 21,8 posto ostvarila povijesno najbolji rezultat na nekim izborima na saveznoj razini. Suprotno njima, socijaldemokrati su s 15,4 posto ostvarili najgori rezultat u povijesti na nekim izborima.

 Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) je osvojila 10,4 posto glasova što je 3,3 posto više nego na posljednjim EU izborima, ali oko dva posto manje nego na parlamentarnim izborima 2017.

U oči upada i golema pobjeda mađarske vladajuće stranke Fidesz premijera Viktora Orbana kojoj se predviđa čak 53 posto glasova.

 Konzervativna Narodna stranka austrijskog kancelara Sebastiana Kurza pobjednik je izbora za Europski parlament u Austriji s 34 posto. Oporbeni socijaldemokrati dobili su 23,5 posto, a ekstremno desna Slobodarska stranka 17,5 posto.

 U Poljskoj je vladajuća stranka Prava i pravde (PiS) s 42,4 posto glasova tijesno pobijedila Europsku koaliciju, sastavljenu od Gradanske platforme koju je nekad vodio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i nekoliko drugih lijevih stranaka, koja je dobila 39 posto.

Izbornom kampanjom u Poljskoj dominirale su 'europske' teme poput uloge Katoličke Crkve u javnom životu, poljske uloge u holokaustu i prava homoseksualaca.

U Španjolskoj su socijalisti Pedra Sancheza nedugo nakon parlamentarnih pobijedili i na europskim izborima. Dobili su 28 posto glasova, a konzervativci iz Narodne stranke 17 posto.

Svoje mjesto u Europskom parlamentu dobili su i katalonski separatistički čelnici Carles Puigdemont i Oriol Junqueras, za kojima je Madrid izdao tjeralicu zbog pokušaja secesije.

 U Velikoj Britaniji, koja se donedavno nadala da na izbore neće ni morati, pobijedila je Stranka za brexit Nigela Faragea s 31 posto glasova ispred laburista s 19,1 i liberala s 18,9 posto glasova. Vladajući konzervativci tek su četvrti s 12 posto.

 U Grčkoj je oporbena stranka Nova Demokracija pobijedila na izborima za Europski parlament ispred vladajuće Sirize premijera Aleksisa Ciprasa. Pet televizijskih postaja tvrdi kako će Nova demokracija osvojiti između 32 i 34 posto glasova u usporedbi s između 24 i 26 koliko će ih dobiti Syriza, prenosi britanski Guardian.

 Vladajuću stranku su u nedjelju kaznili i Rumunji. Izlazne ankete pokazuju kako su vladajući socijaldemokrati (PSD) i oporbena Nacionalna liberalna stranka izjednačeni na 25,8 posto. To je velik udarac za vladajuće koji su na posljednjim izborima, onima za nacionalni parlament, osvojili nešto ispod 45 posto glasova.

Vladajući su izgubili i u Danskoj. Liberali, stranka desnog centra premijera Larsa Lokkea Rasmussena dobila je 20,6 posto, ali su bolji bili oporbeni socijaldemokrati s 23,6 posto.

 

Nizozemska odnijela pobjedu u Izraelu na natjecanju za pjesmu Eurovizije

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Nizozemski pjevač Duncan Laurence s pjesmom Arcade pobjednik je ovogodišnje Eurovizije održane u Tel Avivu pod motom "Usudi se sanjati".

U show programu nastupila je i pop kraljica Madonna koja je u kreaciji Jean Paul Gaultiera izvela svoj veliki hit "Like a Praye"r te najnoviji singl "Future".

U finalu je nastupilo 26 zemalja, a Laurence je osvojio 492 boda i time Nizozemskoj donio pobjedu i domaćinstvo iduće Eurovizije.

Drugo mjesto osvojio je talijanski predstavnik Mahmood, a treće ruski predstavnik Sergej Lazarev.

Inače, u finalu se borilo 20 zemalja koje su svoj nastup izborile u poluzavršnicama, pet zemalja koje u završnicu ulaze izravno te zemlja domaćin.

Bosna i Hercegovina nije imala svog predstavnika. 

EU uvodi nova pravila u borbi protiv zagađenja plastikom

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Savjet EU usvojio je direktivu kojom se uvode nova ograničenja za određene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu, a u skladu s novim pravilima do 2021. u EU će biti zabranjeni plastični tanjuri, pribor za jelo, slamke, štapići za balone i štapići za uši za jednokratnu upotrebu.

Nova pravila zasnovana su na postojećem zakonodavstvu EU o otpadu, ali idu i korak dalje, jer su stroža za proizvode i ambalažu koji su među deset najčešćih zagađivača europskih plaža.

Novim pravilima zabranjuje se upotreba određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za koje postoje alternative.

Istovremeno, uvedene su i posebne mjere za smanjenje upotrebe plastičnih proizvoda koji se najčešće odbacuju kao otpad. Jedan je od glavnih ciljeva ove direktive smanjenje količine plastičnog otpada koji se proizvodi u Europi.

Države članice postigle su dogovor da će do 2029. godine ostvariti cilj po kojem će biti sakupljano do 90 posto plastičnih boca, te da će do 2025. plastične boce morati da budu sačinjene najmanje od 25 posto materijala koji se reciklira.

Poznati finalisti ovogodišnjeg izdanja Eurosonga

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Izraelski Tel Aviv bio je domaćin drugog polufinala Eurosonga 2019. U dvosatnom programu slušali smo natjecatelje iz osamnaest zemalja koji su pokušali izboriti preostalih 10 mjesta u finalu.


Prvih deset zemalja ušlo je u utorak u finalno natjecanje za pjesmu Eurovizije nakon prvog polufinala u Tel Avivu u kojem se za prolaz borilo 17 zemalja.  To su Češka, Grčka, Bjelorusija, Srbija, Cipar, Estonija, Australija, Island, San Marino i Slovenija uspjele su ući u finalno natjecanje koje se održava u subotu 18. svibnja u Tel Avivu.


Drugu polufinalnu večer otvorila je prošlogodišnja pobjednica, predstavnica Izraela, Netta Barzilai s pobjedničkom pjesmom "Igračka", dok je show zatvorila izraelska pjevačica i rekorderka kada je u pitanju Eurosong Dana International.


Za finale se borilo 17 zemalja među kojima su Crna Gora (grupa D mol, pjesma "Raj"), Slovenija (Zala Kralj & Gašper Šantl, pjesma "Sebi") i Srbija (Nevena Božović, pjesma "Kruna").


Prva je nastupila predstavnica Cipra Tamta koja je pjevala pjesmu "Replay". Rodila se i odrasla u Gruziji, a s 22 godine se preselila u Grčku.

Javnosti je postala poznata nakon učešća u showu "Super Idol" 2003. godine u Grčkoj, kada je osvojila drugo mjesto.

Posebna atrakcija bila je islandska grupa Hatari, čiji članovi su na bini bili s brnjicama na licu. Izveli su tehno pjesmu "Hatrið mun sigra" što u prijevodu znači "Mržnja će prevladati". Na bini su predstavili ropstvo, disciplinu, sadizam i mazohizam. Od samog saznanja da će se natjecati u ovom showu javnost je bila podijeljena, ali su izazvali veliki interes.


Portugalac Conan Osiris također je privukao veliku pažnju. O njemu su mediji pisali pitajući se da li je on inovativni genij ili smiješni pokušaj s obzirom na to da sam piše, komponira i pjeva.


Kada govorimo o susjednim zemljama, najprije su nastupili predstavnici Crne Gore, grupa D mol s pop pjesmom na engleskom jeziku "Heaven". Publiku su svojim nastupom raznježili i mlađahni Slovenci Zala Kralj i Gašper Šantil s numerom "Sebi".


Predstavnica Srbije Nevena Božović nastupila je deveta po redu s pjesmom "Kruna". Ona se 2007. godine također našla u takmičarskom dijelu dječjeg Eurosonga, a 2013. godine s grupom Moje tri.


U drugoj polufinalnoj večeri mjesto u finalu su osvojile : Sjeverna Makedonija, Holandija, Albanija, Švedska, Rusija, Azerbejdžan, Danska, Norveška, Švicarska i Malta.


Finale ovogodišnjeg 64. Izdanja Eurosonga održava se u subotu 18. svibnja u Tel Avivu.

 

Preminuo Niki Lauda, legenda Formule 1

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Trostruki šampion  Formule 1 Niki Lauda, koji se smatra jednim od najboljih natjecatelja svih vremena i koji je kasnije postao uspješan avio poduzetnik, preminuo je jučer u 71. godini.

Austrijanac Lauda, kojem su prije nekoliko mjeseci transplantirana pluća, hospitaliziran je u januaru zbog upale pluća.

"S dubokom tugom objavljujemo da je naš voljeni Niki mirno preminuo okružen porodicom", navodi se u priopćenju obitelji koje su objavili austrijski mediji.

"Njegova jedinstvena ostvarenja kao sportaša i biznismena ostat će nezaboravna kao i njegova žeđ za akcijom, njegova direktnost i hrabrost. On je uzor za sve nas, bio je dobar i brižan suprug, otac i djed i nedostajat će nam", objavila je porodica, prenosi Reuters.

Lauda je osvojio dva svjetska prvenstva 1975. i 1977. s Ferrarijem, a treći 1984. s McLarenom, a vozio je na 171 trci za March, BRM, Ferrari, Brabham i McLaren.

Godine 1976. imao je fatalnu nesreću na trkama u  Nürburgringu, kada je skoro čitav minut bio zarobljen u bolidu koji se zapalio i dobio je velike opekotine na licu, a udisao je i toksične materije. To je uzrokovalo dalje zdravstvene probleme i dvije transplantacije bubrega, 1997. i 2005. godine, a 2018. je imao transplantaciju pluća.

Unatoč ozbiljnim opeklinama koje je zadobio u nesreći, ubrzo se vratio u svoj Ferrari s modificiranom kacigom. Njegovo rivalstvo s britanskim vozačem Jamesom Huntom, prvakom McLarena iz 1976. godine, bilo je intenzivno i postalo je predmetom filma “Rush” iz 2013. godine.

Nakon dvije manje uspješne godine u rivalskoj odjeći Brabham, a potom dvogodišnje pauze, Lauda se vratio u F1 još četiri sezone u McLarenu i osvojio naslov 1984.godine.

Prilikom prve pauze nakon Brabhama, Lauda je osnovao charter avio kompaniju.

Tokom 1980-ih i 1990-ih, osnovao  je  "Lauda Air"  međunarodnog prijevoznika s dugim letovima iz Austrije širom svijeta prije nego što je 2012. godine spojen u Austrian Airlines.

Lauda se također vratio na F1 na upravljačkim pozicijama, prvo s Ferrarijem 1990-ih i kasnije s Mercedesom, gdje je 2012. godine imenovan za neizvršnog predsjednika.

Laudina smrt potresla je F1 zajednicu nekoliko dana prije Grand Prixa u Monaku, dragulja u takmičarskom kalendaru.

"Svi u McLarenu su duboko tužni na vijest da je naš prijatelj, kolega i svjetski prvak iz Formule 1, Niki Lauda, preminuo", rekao je tim.

"Niki će zauvijek biti u našim srcima i u našoj povijesti."

Britanski bivši F1 prvak Jenson Button, koji je osvojio Brawn GP 2009. na Twitteru je napisao: “Legenda nas je napustila. Odmorite se u miru Niki".

Europski sud pravde: Mora se znati točno vrijeme rada svakog radnika

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna

Europski sud pravde donio je odluku da članice EU moraju obavezati poslodavce da uspostave sustav kojim će se svakodnevno točno utvrditi radno vrijeme svakog radnika kako bi se poštovali svi zakoni o radu.


Odluka Europskog suda pravde donesena je u slučaju sindikata “Comissione Obreras” koji je od španjolskog ogranka njemačke “Deutsche Bank” tražio da uspostavi ovakav sistem.


Banka je tvrdila da, prema španjolskom zakonu, nije potrebno svakog mjeseca pratiti prekovremene sate.


Španjolski sud, koji je pitanja proslijedio višoj instanci u EU, priopćio je da 53,7 posto prekovremenih sati ne bude zabilježeno i da postojeći zakoni ne osiguravaju učinkovito poštovanje regulativa bloka o radnim satima, zdravlju ili sigurnosti radnika.


Europski sud pravde ističe da članice EU “moraju da od poslodavaca traže da uspostave objektivan, pouzdan i dostupan sustav koji će omogućiti svakodnevno mjerenje radnog vremena svakog od radnika”.


Prema regulativi EU o radnom vremenu, prosječno radno vrijeme u sedmodnevnom periodu ne smije prijeći 48 sati, uključujući prekovremeni rad, i da radnik ima pravo na minimalno 11 sati odmora u dvadesetčetverosatnom periodu.

Stranica 2 od 13