U egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikhu  završen je  dvodnevni samit Europska unija - Arapska liga.

U završnoj deklaraciji usvojenoj  u ponedjeljak na samitu navodi se da je intenziviranje suradnje između arapskih zemalja i Europske unije ključno za rješavanje problema između dviju strana.

Dodaje se kako je u narednom periodu potrebno nastaviti borbu protiv ilegalnih migracija.

"Ponovili smo naš stav o pružanju podrške izbjeglicama prema međunarodnom pravu, poštivanju ljudskih prava, osudi ksenofobije, odbacivanju ilegalnih metoda u borbi protiv ilegalnih migracija te nastavku borbe protiv trgovine ljudima", navodi se u deklaraciji, prenosi Anadolu Agency (AA).

Dogovoreno je jačanje suradnje u cilju uspostave sigurnog okruženja u regionu, rješavanja sporova te jačanja društveno-ekonomskog razvoja.

Navodi se da je razgovarano i o izraelsko-palestinskom pitanju, i naglašava da je pružena snažna podrška dvodržavnom rješenju.

U završnoj deklaraciji je navedeno da je potrebno očuvati teritorijalni integritet i suverenitet Libije, Sirije i Jemena.

Istaknut je i značaj ograničavanja nuklearnog oružja, eliminacije oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku te sprečavanja unošenja takvog oružja u region.

Navodi se da se ne smiju tolerirati bilo kakve aktivnosti i izjave koje potiču vjerske i etničke podjele.

Dogovoreno je da naredni samit bude održan 2022. godine u Bruxellesu.

Na desetke tisuća katolika i nekoliko tisuća muslimana sudjelovalo je u utorak u Abu Dhabiju na jedinstvenoj misnoj svečanosti koju je predvodio papa Franjo, prvi poglavar Katoličke Crkve koji je stigao na Arapski poluotok.

Oko 135.000 poštovalaca okupilo se na stadionu Zayed u Abu Dhabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, kako bi vidjeli papu koji je došao promovirati međuvjerski dijalog.

Na misi su bili prisutni ministrica za kulturu UAE Noura Al Kaabi i ministar za toleranciju šeik Nahjan bin Mubarak, koji su objavili sliku na Twitteru pred misu. Za vrijeme mise papa Franjo je govorio o Božjoj ljubavi. “Radost koju nam nitko u ovom svijetu ni pod kakvim okolnostima ne može oduzeti. To je radost koja nam daje mir ”, rekao je.

Prije dolaska na misu, papa Franjo je proveo jutro u katedrali sv. Josipa u Abu Dhabiju, gdje je govorio o svom velikom zadovoljstvu što "posjećuje male crkve koje su rasprostranjene po cijelom svijetu", prenose lokalni mediji.

Papa Franjo stigao je nedjelju u Abu Dhabi. Na početku zvaničnog dijela posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima dočekan je topovskom salvom i preletom vojnih aviona koji su ostavili žuti i bijeli trag, što su boje Vatikana. Papa je posjetu počeo dolaskom u predsjedničku palatu gdje je svečano dočekan dobrodošlicom od strane princa Abu Dhabija šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjan. Papa je posjetio i Veliku džamiju šeika Zayeda.

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo i veliki imam Univerziteta Al-Azhar u Kairu Ahmed al-Tayeb potpisali su historijsku "Deklaraciju bratstva". Papa Franjo je sudjelovao na međureligijskom skupu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u sklopu jačanja veza Vatikana s muslimanskim svijetom, prenosi Anadolija.

Tom prilikom papa i veliki imam al-Tayeb su na svečanoj ceremoniji u Abu Dhabiju potpisali "Deklaraciju bratstva", pozivajući na mir među državama, religijama i rasama.

U Deklaraciji se navodi da će zajedno poduzeti potrebne napore u okviru borbe protiv ekstremizma. Deklaraciju bratstva su potpisali u ime svih žrtava rata, progona i nepravde u svijetu.

"Odlučno izjavljujemo da religije nikada ne smiju poticati na rat, mržnju, neprijateljstvo i ekstremizam niti smiju poticati nasilje i prolijevanje krvi", navodi se u tekstu Deklaracije.

Papa Franjo je tijekom prve papinske posjete Arapskom poluotoku pozvao na okončanje ratova na Bliskom istoku.

Fena 

Europsko gospodarstvo će šestu godinu zaredom i dalje rasti, ali će ukupna stopa rasta biti niža u odnosu na visoke stope rasta ostvarene posljednjih godina, a izgledi za budućnost podložni su velikoj neizvjesnosti, prognoze su gospodarskog rasta Europske unije, objavljene u četvrtak.

Usporavanje će biti izraženije nego što je predviđeno prošle jeseni, posebno u europodručju, zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini i djelovanja domaćih čimbenika u najvećim državama članicama, stoji u priopćenju Europske komisije.

Predviđa se rast BDP-a od 1,5 posto u Europskoj uniji te 1,3 posto u europodručju u 2019. godini, dok se za 2020. godinu prognozira rast od 1,7 posto u EU-u te 1,6 posto u europodručju.

Inflacija bi ove godine trebala iznositi 1,6 posto u Europskoj uniji te 1,4 posto u europodručju, te se blago povećati na 1,8 posto u EU-u i 1,5 posto u europodručju, u 2020. godini.

Zbog visoke razine neizvjesnosti ekonomski su izgledi nejasni i predviđanja su podložna negativnim rizicima, a na njih svakako utječu trgovinske napetosti, usporavanje gospodarskog rasta Kine te osjetljivost globalnih financijskih tržišta na nagle promjene u pogledu percepcije rizika i očekivanja rasta.

Kad je riječ o EU-u, Brexit i dalje predstavlja izvor nesigurnosti.

Na europsko gospodarstvo i dalje će povoljno utjecati poboljšanje uvjeta na tržištu rada, povoljni uvjeti financiranja i blago ekspanzivni smjer fiskalne politike kao i snažna domaća potražnja, čemu pridonosi i potpora fondova EU-a.

Rast bi se trebao postupno vratiti u drugoj polovini ove godine i u 2020. godini, stoji u priopćenju FENE. 

Japan i Europska unija su u petak otvorili najveću zonu slobodne trgovine u svijetu, koja pokriva oko trećinu svjetske ekonomije.

Sporazum je i odgovor dvije strane na protekcionističke prijetnje, posebno one predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a obuhvaća područje s oko 635 milijuna ljudi.

- Europa i Japan šalju poruku svijetu o budućoj otvorenoj i poštenoj trgovini - napisao je u izjavi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

- Naš sporazum pokazuje da je trgovina više od samih kvota i carina ili milijuna i milijardi... Radi se o vrijednostima, načelima i poštenju - dodao je on. To uključuje načela "rada, sigurnosti, zaštite klime i potrošača", rekao je.

- Ovaj sporazum ima sve to - rekla je europska komesarka za trgovinu Cecilia Malmström.

On uklanja carine i doprinosi globalnim pravilima, istovremeno pokazujući svijetu da oboje ostajemo uvjereni u prednosti otvorene trgovine. Obaveze iz Pariškog sporazuma o klimi također su uključene u sporazum, napomenula je Malmström.

Japan će, po sporazumu, ukinuti carine na 94 posto uvoza iz EU-a, uključujući i za 82 posto poljoprivrednih i ribarskih proizvoda.

Sporazumom se ukidaju japanske carine na sireve gauda i cheddar, koje iznose gotovo 30 posto, kao i na vino, koje se u prosjeku carini s 15 posto. Europska unija će sa svoje strane ukinuti carine na 99 posto uvoza iz Japana, javlja Al Jazeera.

Tijekom osam godina nakon početka primjene sporazuma bit će ukinute carine na japanske automobile, a u šest godina na televizore, što je posebno važno za Japan.

Dvije strane su politički dogovor postigle u lipnju, a njegova ratifikacija završena je u prosincu.

Sporazum je sklopljen u razdoblju napetosti u globalnoj trgovini, nakon što je Trump, između ostalog, uveo carine na uvoz čelika i aluminija i krenuo razmatrati carine za automobilsku industriju koje bi mogle pogoditi i EU, i Japan, prenosi FENA.