Svjetsko prvenstvo u rukometu, 26. po redu, bit će odigrano od 10. do 27. siječnja u Njemačkoj i Danskoj.

Ovo prvenstvo će ući kao prvo u povijesti koje se održava u više zemalja te prvo na kojem će nastupiti zajednički tim Južne i Sjeverne Koreje.

Titulu prvaka brane Francuzi koji su prije dvije godine na domaćem terenu stigli do šeste titule.

Aktualni prvaci će imati izuzetno težak zadatak s obzirom na to da zbog povrede na prvenstvu neće igrati najbolji igrač Nikola Karabatić. Ipak, selektor Didier Dinart ima na raspolaganju ponajbolje svjetske igrače na svakoj poziciji i trebali bi osvojiti barem jedno odličje.

Uz Francusku, u red favorita za osvajanje prvenstva spadaju i domaćini Danci i Nijemci.

Danska će kao domaćin tražiti put do svoje prve titule svjetskog prvaka. Mikkel Hansen će i ovaj put predvoditi ekipu te će se pokušati iskupiti za sve "grijehe" koje je napravio na Europskom prvenstvu prošle godine kada je podbacio u meču za treće mjesto kada su Danci izgubili od Francuske.

Nijemci su zadržali kostur ekipe koja je 2016. godine osvojila titulu prvaka Europe, no na SP 2017. i EP 2018. nisu se proslavili te sada imaju dodatni motiv više. Kvalitetu definitivno posjeduju.

U grupu ekipa koje vrebaju iz sjene spadaju Španjolska koja ima pregršt veterana u svom sastavu, Hrvatska koja će ovaj put imati zdravog Domagoja Duvnjaka te Norveška i Švedska.

Najstariji igrač na turniru bit će golman Katara Danijel Šarić s 41 godinom (rođen 27. lipanja 1977.), a najmlađi igrači su 17-godišnjaci Haukur Thrastason i Husain Mahfoodh. Srednji bek Islanda koji je već postigao 6 pogodaka u 4 meča u dresu državnog tima rođen je 14. aprila 2001. godine, a golman Bahreina koji je 10 puta branio i postigao jedan pogodak 29. lipnja iste godine.

Sustav natjecanja

Grupa A: Francuska, Njemačka, Rusija, Brazil, Srbija i Koreja.
Grupa B: Španjolska, Hrvatska, Island, Makedonija, Japan i Bahrein.
Grupa C: Danska, Norveška, Tunis, Austrija, Čile i Saudijska Arabija.
Grupa D: Švedska, Mađarska, Katar, Egipat, Argentina i Angola.

Po tri najbolje ekipe prolaze u drugi krug gdje se formiraju dvije nove grupe. Grupa 1 će sadržavati timove iz A1, B1, A2, B2, A3 i B3, dok u grupu 2 ulaze C1, D1, C2, D2, C3 i D3.

Prva dva tima će ići u polufinale, dok će se treći i četvrti tim u grupi boriti za peto i sedmo mjesto. Polufinali se igraju u njemačkom Hamburgu, dok su završne utakmice u danskom Herningu.

Ekipa koja osvoji prvenstvo će biti direktno plasirana na Olimpijske igre 2020. godine, dok će ostalih šest timova ići u kvalifikacije za OI.

Europska unija i Japan otklonili su danas posljednju prepreku u formiranju najveće zone slobodne trgovine u svijetu, pošto su poslanici EU podržali partnerstvo koje bi trebalo da postane realnost početkom naredne godine.

Europski parlament je s 474 glasa “za” i 156 “protiv” podržao sporazum kojim se trgovinski povezuju dvije ekonomije koje čine oko trećinu globalnog bruto domaćeg proizvoda. Europska komisija, koja koordinira trgovinsku politiku 28 zemalja članica EU, priopćila je da je ovo glasanje otvorilo put da sporazum stupi na snagu 1. veljače, pošto je japanski parlament u subotu također dao “zeleno svjetlo”.

U sklopu tog sporazuma, EU će ukinuti 10-postotne tarife na uvoz japanskih automobila i tropostotne carine za većinu auto-dijelova, dok će Japan ukinuti 30-postotne tarife na sir iz EU i 15-postotne tarifu na vina.

Zvanični Tokio će, omogućiti pristup javnim tenderima u Japanu, a najavljeno je i otvaranje sektora usluga, naročito financijskih usluga, telekomunikacijskih, e-trgovine i transporta.

I Japan i EU su trenutno na udaru sankcija koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo na uvoz čelika i aluminiuma.

Japan je, podsjeća Reuters, bio dio sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu koji je Tramp odbacio prvog dana svog mandata, što je dovelo do toga da Tokio preusmjeri fokus na druge potencijalne partnere, poput EU, ocjenjuje britanska agencija.

Izvor: biznisinfo.ba

Olakšice za kvalificiranu radnu snagu izvan EU 

Njemačka vlada usvojila je zakon o useljavanju kvalificirane radne snage koji bi od 2020. trebao omogućiti zapošljavanje i iz zemalja koje nisu članice EU.

- Njemačkoj su potrebni stručni radnici, potrebni su joj radnici iz inozemstva - rekao je nakon sjednice vlade ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer.

Ministar ekonomije i rada Petar Altmeier rekao je da se radi o "povijesnom trenutku u kojem je Njemačka promijenila način razmišljanja kada je u pitanju useljavanje".

„Demografske promjene i digitalizacija stavljaju njemačko gospodarstvo pred velike kušnje. Već sad Njemačkoj nedostaje oko 1,2 milijuna stručnih radnika“, rekao je ministar rada Heil. On je naglasio da su uvjeti za useljavanje i dalje visoki i da smjeraju na bolju integraciju stranih radnika. Tako će, primjerice, uz stručnu naobrazbu od presudne važnosti biti i poznavanje njemačkog jezika.

Jedna od najvažnijih novina za buduće useljenike je ukidanje pravila po kojem strani radnik smije biti uposlen jedino ako poslodavac dokaže da za popunjavanje radnog mjesta nije pronašao prikladnog radnika iz Njemačke ili Europske unije.

Prema novom zakonu gradovi i općine imaju pravo u budućnosti reagirati na kretanja na tržištu rada i shodno potrebama povisivati ili snižavati kriterije za upošljavanje radnika koji ne dolaze iz Europske unije.

Sukob između stranaka vladajuće socijaldemokratsko-demokršćanske koalicije se najviše vodio oko pitanja tretmana osoba kojima je odbijen zahtjev za azilom, ali se zbog nemogućnosti protjerivanja već godinama nalaze u Njemačkoj i koji su djelomice integrirani u tržište rada.

Ovim osobama, među kojima je i mnogo žitelja zapadnog Balkana, će se uz određene uvjete, poput poznavanja njemačkog jezika i dobre integracije u tržište rada, omogućiti trajno zapošljavanje na temelju novog zakona o useljavanju stručnjaka, piše Avaz.

Ministri prometa zemalja članica Europske unije odlučili su odgoditi ukidanje sezonskog pomjeranja sata do 2021. godine, dok je Europska komisija predlagala da sljedeća godina bude zadnja u kojoj se pomiču kazaljke dva puta godišnje, izjavio je u utorak hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

"Podržali smo prijedlog austrijskog predsjedništva EU-a i do 2021. godine neće biti konačne odluke", izjavio je ministar Butković, koji u Briselu sudjeluje na dvodnevnom sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energiju, javila je Hina.

Europska komisija je predložila 12. rujna 2018. ukidanje polugodišnjeg ukidanja pomicanja sata za cijelu Europsku uniju u 2019., a zemljama članicama prepušteno je da odluče hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

U anketi Europske komisije o tome provedenoj od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i velika većina izjasnila se protiv pomicanja kazaljki.

"Podržali smo načelan stav da se ukine pomicanje sata dva puta godišnje, iako u Hrvatskoj još nemamo stav hoćemo li uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena. Moramo provesti javnu raspravu, uključiti turistički i prometni sektor, razgovarati o tome na razini vlade i onda vidjeti što je najbolje", rekao je Butković.

Godinu i pol dana prije 1. travnja 2021. godine, to jest do 1. listopada 2019. zemlje članice trebaju donijeti odluku hoće li uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena za stalno.

(Hina)

Službenici EU uputili su pismo premijeru Kosova Ramušu Haradinaju u kojem nude rješenje problema u vezi s taksama za robu iz centralne Srbije i BiH, piše prištinski list Koha ditore.

Iz EU, između ostalog, predlažu da se odrednica “UNMIK” u CEFTA sporazumu zamijeni odrednicom “Kosovo*”.

Predstavnici EU zauzvrat traže da prištinske vlasti u znak dobre volje prije sutrašnjeg sastanka Vijeća za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u Briselu privremeno suspendiraju primjenu odluke o taksama na robu iz Srbije i BiH.

Zajedničko pismo Haradinaju uputili su visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, europska komesarka za trgovinu Cecilia Malmström i komesar za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

Podsjećamo, prištinske vlasti uvele su prošlog mjeseca taksu od 100 posto na robu iz Srbije i BiH.

Izvor: akta.ba 

Svrha Dana osoba s invaliditetom je poticati bolje razumijevanje osoba s invaliditetom, zajedno s pomaganjem u stvaranju ljudi svjesniji prava, dostojanstva i dobrobiti osoba s invaliditetom.

Uz podizanje svijesti o prednostima integriranja osoba s invaliditetom u sve aspekte života, od ekonomskog do političkog, društvenog i kulturnog. Dan obilježavanja invalidnosti ne bavi se isključivo mentalnim ili tjelesnim invaliditetom, nego obuhvaća sve poznate invalidnosti, od autizma do Downovog sindroma, pa do multiple skleroze.

Povijest Dana osoba s invaliditetom počeo je 1976. kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela odluku da 1981. godine bude Međunarodna godina osoba s invaliditetom.

Utrošeno je 5 godina od donošenja te odluke i stvaranja godine obilježavanja osoba s invaliditetom, a svrha svega je bila izjednačiti mogućnosti osoba s invaliditetom i osigurati da osobe s invaliditetom u potpunosti sudjeluju u zajedničkom životu uživajući u svim prava i koristi građanima s teškoćama u razvoju imaju.

Drugo pitanje koje je bilo tema rasprave uvedeno je kako bi se svjetske vlade mogle upoznati ljude s načinima obolijevanja, toliko je govora o virusima i drugim bolestima koje dovode do različitih vrsta invaliditeta.

Desetljeće između 1983. i 1992. godine proglašeno je Desetljećem invalidnih osoba Ujedinjenih naroda, a tijekom tog razdoblja svi prethodno stvoreni koncepti postali su dijelom jednog dugog procesa koji je proveden kako bi se poboljšali životi osoba s invaliditetom širom svijeta.