Službenici EU uputili su pismo premijeru Kosova Ramušu Haradinaju u kojem nude rješenje problema u vezi s taksama za robu iz centralne Srbije i BiH, piše prištinski list Koha ditore.

Iz EU, između ostalog, predlažu da se odrednica “UNMIK” u CEFTA sporazumu zamijeni odrednicom “Kosovo*”.

Predstavnici EU zauzvrat traže da prištinske vlasti u znak dobre volje prije sutrašnjeg sastanka Vijeća za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u Briselu privremeno suspendiraju primjenu odluke o taksama na robu iz Srbije i BiH.

Zajedničko pismo Haradinaju uputili su visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, europska komesarka za trgovinu Cecilia Malmström i komesar za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

Podsjećamo, prištinske vlasti uvele su prošlog mjeseca taksu od 100 posto na robu iz Srbije i BiH.

Izvor: akta.ba 

Svrha Dana osoba s invaliditetom je poticati bolje razumijevanje osoba s invaliditetom, zajedno s pomaganjem u stvaranju ljudi svjesniji prava, dostojanstva i dobrobiti osoba s invaliditetom.

Uz podizanje svijesti o prednostima integriranja osoba s invaliditetom u sve aspekte života, od ekonomskog do političkog, društvenog i kulturnog. Dan obilježavanja invalidnosti ne bavi se isključivo mentalnim ili tjelesnim invaliditetom, nego obuhvaća sve poznate invalidnosti, od autizma do Downovog sindroma, pa do multiple skleroze.

Povijest Dana osoba s invaliditetom počeo je 1976. kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela odluku da 1981. godine bude Međunarodna godina osoba s invaliditetom.

Utrošeno je 5 godina od donošenja te odluke i stvaranja godine obilježavanja osoba s invaliditetom, a svrha svega je bila izjednačiti mogućnosti osoba s invaliditetom i osigurati da osobe s invaliditetom u potpunosti sudjeluju u zajedničkom životu uživajući u svim prava i koristi građanima s teškoćama u razvoju imaju.

Drugo pitanje koje je bilo tema rasprave uvedeno je kako bi se svjetske vlade mogle upoznati ljude s načinima obolijevanja, toliko je govora o virusima i drugim bolestima koje dovode do različitih vrsta invaliditeta.

Desetljeće između 1983. i 1992. godine proglašeno je Desetljećem invalidnih osoba Ujedinjenih naroda, a tijekom tog razdoblja svi prethodno stvoreni koncepti postali su dijelom jednog dugog procesa koji je proveden kako bi se poboljšali životi osoba s invaliditetom širom svijeta.

Europska unija i Japan otklonili su danas posljednju prepreku u formiranju najveće zone slobodne trgovine u svijetu, pošto su poslanici EU podržali partnerstvo koje bi trebalo da postane realnost početkom naredne godine.

Europski parlament je s 474 glasa “za” i 156 “protiv” podržao sporazum kojim se trgovinski povezuju dvije ekonomije koje čine oko trećinu globalnog bruto domaćeg proizvoda. Europska komisija, koja koordinira trgovinsku politiku 28 zemalja članica EU, priopćila je da je ovo glasanje otvorilo put da sporazum stupi na snagu 1. veljače, pošto je japanski parlament u subotu također dao “zeleno svjetlo”.

U sklopu tog sporazuma, EU će ukinuti 10-postotne tarife na uvoz japanskih automobila i tropostotne carine za većinu auto-dijelova, dok će Japan ukinuti 30-postotne tarife na sir iz EU i 15-postotne tarifu na vina.

Zvanični Tokio će, omogućiti pristup javnim tenderima u Japanu, a najavljeno je i otvaranje sektora usluga, naročito financijskih usluga, telekomunikacijskih, e-trgovine i transporta.

I Japan i EU su trenutno na udaru sankcija koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo na uvoz čelika i aluminiuma.

Japan je, podsjeća Reuters, bio dio sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu koji je Tramp odbacio prvog dana svog mandata, što je dovelo do toga da Tokio preusmjeri fokus na druge potencijalne partnere, poput EU, ocjenjuje britanska agencija.

Izvor: biznisinfo.ba

U Irskom gradu Dublinu jučer je održano izvlačenje grupa kvalifikacija za Europsko prvenstvo, a reprezentacija Bosne i Hercegovine je saznala svoje protivnike.

Izabranici Roberta Prosinečkog još uvijek imaju šansu da se kroz Ligu nacija plasiraju na EP koje se igra 2020. godine, no jasno je da kvalifikacije treba shvatiti veoma ozbiljno.

Žrijeb je održan u Dublinu, a svoje protivnike saznao je i naš tim. U Grupi J, pored BiH nalaze se Italija, Finska, Grčka, Armenija i Lihtenštajn.

Plasman na EP izborit će dvije prvoplasirane selekcije iz grupe, a kvalifikacije se igraju od ožujka do listopada 2019. godine.

Grupa A: Engleska, Češka, Bugarska, Crna Gora, Kosovo

Grupa B: Portugal, Ukrajina, Srbija, Litvanija, Luksemburg

Grupa C: Holandija, Njemačka, Sjeverna Irska, Estonija, Bjelorusija

Grupa D: Švicarska, Danska, Republika Irska, Gruzija, Gibraltar

Grupa E: Hrvatska, Vels, Slovačka, Mađarska, Azerbejdžan

Grupa F: Španija, Švedska, Norveška, Rumunija, Farska Ostrva, Malta

Grupa G: Poljska, Austrija, Izrael, Slovenija, Makedonija, Latvija

Grupa H: Francuska, Island, Turska, Albanija, Moldavija, Andora

Grupa I: Belgija, Rusija, Škotska, Kipar, Kazahstan, San Marino

Grupa J: Italija, BiH, Finska, Grčka, Armenija, Lihtenštajn

Euro 2020. igrat će se u 12 gradova i država: Rimu (Italija), Londonu (Engleska), Bakuu (Azerbejdžan), Bilbau (Španjolska), Kopenhagenu (Danska), Minhenu (Njemačka), Budimpešti (Mađarska), Dablinu (Republika Irska), Amsterdamu (Holandija), Bukureštu (Rumunija), St. Petersburgu (Rusija) i Glasgowu (Škotska).

Ministri prometa zemalja članica Europske unije odlučili su odgoditi ukidanje sezonskog pomjeranja sata do 2021. godine, dok je Europska komisija predlagala da sljedeća godina bude zadnja u kojoj se pomiču kazaljke dva puta godišnje, izjavio je u utorak hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

"Podržali smo prijedlog austrijskog predsjedništva EU-a i do 2021. godine neće biti konačne odluke", izjavio je ministar Butković, koji u Briselu sudjeluje na dvodnevnom sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energiju, javila je Hina.

Europska komisija je predložila 12. rujna 2018. ukidanje polugodišnjeg ukidanja pomicanja sata za cijelu Europsku uniju u 2019., a zemljama članicama prepušteno je da odluče hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

U anketi Europske komisije o tome provedenoj od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i velika većina izjasnila se protiv pomicanja kazaljki.

"Podržali smo načelan stav da se ukine pomicanje sata dva puta godišnje, iako u Hrvatskoj još nemamo stav hoćemo li uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena. Moramo provesti javnu raspravu, uključiti turistički i prometni sektor, razgovarati o tome na razini vlade i onda vidjeti što je najbolje", rekao je Butković.

Godinu i pol dana prije 1. travnja 2021. godine, to jest do 1. listopada 2019. zemlje članice trebaju donijeti odluku hoće li uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena za stalno.

(Hina)

Više od 700 milijuna ljudi svake godine uđe u prostor Europske unije i analitičari navode kako će njihov broj samo još rasti.

Ali, prije nego što zaista i stupe na europsko tlo, putnici će morati proći sofisticirani detektor laži.

Od biometrijskih podataka koji se koriste, sada se pri čuvanju granica prelazi na biomarkere koji odaju govori li osoba istinu ili ne, prenosi "Večernji.hr".

Na nekoliko aerodroma u Mađarskoj, Grčkoj i Latviji počinje testiranje sistema iBorderCtrl, razvijenog pod patronatom EU.

Postupak provjere odvija se u nekoliko etapa. Prva se odvija prije putovanja. Putnici će putem online aplikacije unijeti fotografije pasoša, vize i potvrde da imaju dovoljno novca za boravak u EU. Potom će preko web-kamere odgovarati na pitanja “avatara”, kompjuterski generiranoga graničnog policajca.

“Avatar” će biti personaliziran za svakog putnika – kompjuterski granični policajac biće istog spola kao i putnik, govorit će njegovim jezikom a vizualno će odražavati i etničko porijeklo putnika.

Primjer pitanja je sljedeći: “Što vam je u kovčegu?” te potom “Ako sada otvorite kofer, hoće li sadržaj potvrditi ono što ste mi upravo rekli?”

U fokusu će biti facijalne ekspresije putnika – male promjene na njegovu licu znane kao mikropokreti. Analiza pokreta lica, koji su često nevidljivi, područje je kojim se desetljećima bave naučnici, tvrdeći da male kretnje lica odaju govori li ispitanik istinu ili laže.

Nakon usporedbe pokreta lica i odgovora i analize dobivenih rezultata, putnik se smješta u jednu od dvije kategorije – niskorizičnu ili visokorizičnu. U toj fazi putnici dobivaju i informacije o njihovim pravima i procedurama te upozorenje o ilegalnim aktivnostima.

Europski konzorcij iBorderCtrl koji je razvio sustav profitirat će od sve jačeg tržišta sigurnosnih mjera u Europi. Predviđa se će taj sektor do 2020. godine vrijediti čak 128 milijardi eura.


No, s druge strane, upitna je učinkovitost sustava. Proizvođači kažu da je uspješan u 76% slučajeva, no da bi prosjek mogli povisiti na 85%. Ali i tada ostaje otvoren prostor za krive procjene jer algoritmi za prepoznavanje lica bilježe visoku stopu pogrešaka.

Zbog toga je ta najava izazvala brojne kritike civilnog društva o zloporabi i opasnostima masovnog nadzora za osobne slobode.

Izvor: vecernji.hr