Dodijeljeni Zlatni globusi, najveći pobjednici Bohemian Rhapsody i Green Book

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Na gala-večeri u Los Angelesu u nedjelju navečer dodijeljene su tradicionalne nagrade Zlatni globusi, druge najznačajnije mainstream filmske nagrade, odmah iza Oscara.

Zlatni globus (Golden Globe) je američka filmska nagrada koja se dodjeljuje filmskim, a od 1970. i televizijskim uradcima jednom godišnje tijekom formalne večere.

Američki mediji pišu kako je ovo bila noć iznenađenja. Iako se očekivalo da će glavne nagrade pokupiti 'Zvijezda je rođena' ili 'Vice' koji je imao šest nominacija, slavodobitnici bili su 'Bohemian Rhapsody' i 'Green Book'.

U kategoriji najboljeg filma - drame pobijedio je "Bohemian Rhapsody", a glavni protagonist tog filma Rami Malek dobio je nagradu za najboljeg glumca za izvedbu Freddieja Mercuryja. U kategoriji glumica slavila je Glenn Close za "The Wife", iako se očekivalo da će to priznanje pripasti Lady Gagi. U kategoriji najboljeg filma komedije ili mjuzikla pobijedio je "Green Book", Christian Bale ("Vice") je najbolji glumac, a Olivia Colman ("The Favourite") glumica, prenosi Hina.

Nagradu za najboljeg redatelja dobio je Meksikanac Alfonso Cuaron za film "Roma", koji je proglašen i za najbolji strani film. Najbolju sporednu ulogu ostvario je Mahershala Ali u "Green Booku" i Regina King za "If Beale Street Could Talk".

Kod televizijskih nagrada najbolja drama je serija "The Americans", a komedija "The Kominsky Method". Richard Madden ("Bodyguard") i Sandra Oh ("Killing Eve") dobili su nagrade za najbolje glumce kod dramskih ostvarenja, a Michael Douglas ("The Kominsky Method") i Rachel Brosnahan ("The Marvelous Mrs. Maisel") kod komedija ili mjuzikla.

Golden Globe za životno djelo, koja nosi ime Cecil B. DeMille, dobio je Jeff Bridges, slavni "The Dude" u filmu The Big Lebowski iz 1998. godine.

Zlatni globus je vrlo često i glavni indikator za favorite za Oscara.

Vozači u BiH duguju 58 milijuna KM, rekorder prikupio 62.654 KM kazni

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ukupna dugovanja vozača po osnovu neplaćenih prometnih prekršaja premašila su cifru od 58 milijuna maraka, potvrđeno je iz Agencije za identifikaciju dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Dug vozača u Federaciji BiH iznosi 34.754.230 KM, Republici Srpskoj 20.996.735 KM, a u Brčko distriktu 2.599.716 KM.

Zanimljivo je da se, među osam najvećih dužnika, našlo njih čak pet iz Brčkog.

Međutim, najveći dužnik prema Zakonu o sigurnosti prometa na putevima u BiH je iz Trebinja, a duguje čak 62.654 KM. Slijedi dužnik iz sarajevske Općine Stari Grad, koji nije platio kazne u ukupnom iznosu od 58.750 KM, a iza tog Sarajlije našla su se dva Brčaka, koji duguju 51.993 KM odnosno 50.778 KM.

Vozač iz Maglaja je sljedeći, jer je nakupio kazne u iznosu od 43.124 KM, a iza njega slijede još tri vozača iz Brčkog, čija dugovanja iznose 38.956 KM, 38.860 KM i 38.440 KM.

Inače, ogroman broj nenaplaćenih prometnih kazni u BiH je višegodišnji problem.

Ranija iskustva pokazala su da je najviše novčanih kazni izrečeno za prekršaje kao što su vožnja bez položenog vozačkog ispita, upravljanje neregistriranim vozilom, prekoračenje brzine, vožnja u pijanom stanju i slično, navodi portal vijesti.ba

Europske prijestolnice kulture 2019. gradovi Plovdiv i Matera

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

"Inicijativa europskih prijestolnica kulture stvara zajedništvo i ističe ulogu kulture u izgradnji europskog identiteta. Oba će grada pridonijeti trajnosti uspjeha prošlogodišnje europske godine kulturne baštine, koji je pokazao kako kultura mijenja naše gradove i regije nabolje.  Plovdivu i Materi želim puno uspjeha u idućoj godini", rekao je europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics. Plovdiv je prvi bugarski grad kojem je dodijeljena titula europske prijestolnice kulture.

Program će, pod sloganom „Zajedno”, tijekom 2019. cijeloj regiji otvoriti nove prilike i istaknuti grad na međunarodnoj sceni. Organizira se više od 300 projekata, koji će se izvoditi ne samo u Plovdivu nego i u južnoj središnjoj regiji Bugarske i u Varni, Sofiji i Velikom Tarnovu.

Pod sloganom „Otvorena budućnost” program Matere fokusira se na socijalnu i kulturnu uključivost i inovativnost kroz suradnju.

Program Europska prijestolnica kulture utemeljen je 13. lipnja 1985. na prijedlog grčke ministrice kulture Meline Mercouri i od svog je nastanka prerastao u jednu od najistaknutijih kulturnih inicijativa u Europi. Od tada je Europskom prijestolnicom kulture imenovano više od 40 gradova.

Gradovi se biraju na temelju kulturnog programa koji mora imati istaknutu europsku dimenziju, poticati sudjelovanje i aktivno uključivanje građana te pridonositi dugoročnom razvoju grada i njegove okolice.

Preuzimanje titule europske prijestolnice kulture ujedno je izvrsna prilika gradovima da kroz kulturu promijene svoj imidž, postanu vidljiviji na karti svijeta, privuku više turista i preispitaju svoje razvojne planove.

Titula ima dugoročan učinak na kulturnu, ali i na društvenu i gospodarsku sferu u gradu i u okolici. Europske prijestolnice kulture 2018. bili su Valletta na Malti i Leeuwarden u Nizozemskoj.

 

Međunarodni dan planina- 11. prosinca

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
Matinski Vis/Planinarenje.ba

Planine su neke od najljepših struktura prirode, čvrste i kraljevske, koje stoje protiv neba, tako velike da mogu uhvatiti cijeli krajolik u svojoj sjeni. 

One su izvor rekreacije i resursa, sa snijegom pokrivene strane pružaju skijaške staze za ljubitelje, a onima dovoljno hrabrima dozvoljavaju da se probiju na njihove kamenite strane.

Ljepote planina u našoj zemlji jednostavno ostavljaju bez daha. I ne možete reći jedna je planina ljepša od druge, jer je svaka od njih jedinstvena, autentična i predstavlja fantastični dragulj naše prirode. A tih dragulja ima mnogo, jer kako ste sigurno upamtili za vrijeme vaših školskih dana - Bosna i Hercegovina je pretežno planinska zemlja.

Planinske ljepotice sa svojim visokim vrhovima čine četiri petine države i predstavljaju dio Dinarskog lanca koji se pruža u pravcu sjeverozapad – jugoistok.


Bosna i Hercegovina, zemlja bogata planinskim krajevima broji čak 13 niskih planina, 12 visokih i 111 srednjih planina. Razlika između njih, naravno je u visini, a za sve ljubitelje ovih ljepotica više informacija možete pronaći na stranici: planinarenje.ba . 


U nekim dijelovima svijeta oni su također izvor jedinstvene poljoprivrede, pružajući dovoljno mjesta za proizvodnju onih proizvoda koji najbolje rastu na svojim padinama.

Međunarodni planinski dan je vaša prilika da krenete i cijenite ove jedinstvene oblike zemljišta.

Donosimo i pregled 10 najviših planina u BiH: 

1. Maglić 

Dinarska planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore oko 20 km jugozapadno od Foče, sa svojim dominantnim vrhom koji doseže do 2386.m n/v. To je najveća planina u BiH. Prepoznatljiv je po svome zeleno-bijelom dekoru s visokim i strmim stijenama koje pružaju izazov za planinare i alpiniste. Planina obiluje brojnim izvorištima vode od kojih su najpoznatija Kondžila vrela, Korita, Javorak, a najbogatije vrelo s vodom je na Prijevoru. Na visini od oko 2000 m na lokalitetu Careva dola se nalazi izvor vode što je rijetkost na ovim visinama. U podnožju jugozapadne strane Maglića na 1517 m n/v nalazi se Trnovačko jezero. Podnožje Maglića čini egzotična prašuma Perućica koja se proteže iz doline Sutjeske do prijevorskog platoa.

2. Volujak

Druga planina po visini u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Najviši vrh Velika Vlasulja (2337 m n/v) nalazi se u Crnoj Gori, dok je najveći vrh Voljaka u Bosni i Hercegovini je Studenac sa svojih 2294 m n/v. Volujak je planina dugačkog grebena s vrhovima preko 2000 m n/v. Od Maglića je odvojen Suškim potokom, dok od Zelengore ga odvaja kanjon Sutjeske.

3. Čvrsnica

Treća po visini planina u Bosni i Hercegovini. Smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine i ujedno je s najvećim vrhom u Hercegovini (Pločno 2228 n/m). Čvrsnica se nalazi u općinama: Posušje, Jablanica i Mostar,a također je i sastavni dio Parka prirode Blidinje. Zbog neobične ljepote njenog prirodnog okoliša redovito je odredište planinara iz zemlje i cijele regije. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se i nešto niža Vran-planina (2074 m). Najveće naseljeno mjesto u blizini je grad Jablanica sa sjeveroistočne strane te s jugozapadne Posušje i Tomislavgrad. Vrh Čvrsnice “Pločno” nalazi se u Rakitnu općini Posušje.

4. Prenj

Planinski masiv u Hercegovini i smješten je u središnjem dijelu Dinarida. Nema sumnje, Prenj je jedna od najljepših i najatraktivnijih planina u Bosni i Hercegovini. Planinari ga često nazivaju “Bosanski Himalaji”. Ima dosta vrhova oko 2000 metara. Najviši vrh je Zelena glava koji je visok 2103 metara, četvrti u BiH, pored kojeg se odmah u neposrednoj blizini nalazi Otiš. Otiš i Zelenu glavu razdvaja samo jedno sedlo. S vrha se pruža posebno lijep pogled na sjeverni dio planine s vrhovima Velike Kape, Taraša, Osobca i Borašnice. Nalaze se u središnjem planinarskom području i s vrha se pruža nezaboravan pogled kako na planine koje ga okružuju Velež, Čvrsnicu, Bjelašnicu, Visočicu. Kada je vrijeme vedro pogled se čak pruža do najviše planine u Bosni i Hercegovini – Maglića, a seže i do mora. U podnožju planine su tri grada: Mostar, Konjic i Jablanica.

5.Vranica

Najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Gornji Vakuf na zapadu i Fojnice na istoku. Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh zove se Nadkrstac i ima nadmorsku visinu 2112 m. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora (Vrbasa, Kozičke rike, Sikirskog potoka), mnoštvo slapova (Ždrimački slap, Kozički slap) i mnogo različitih pećina i jama.

Na Vranici se mogu naći endemske biljke: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce), bosanska zvončika i Alchemilla vranicensis. Također, u Prokoškom jezeru živi endemska životinjica triton.

6. Treskavica

Neobična poјava za krševitu planinu Treskavicu jest bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima. Podaci govore da na ovoj planini izvire 365 vrela. Priroda ju je obdarila i velikim brojem jezera koja se napajaju iz lednika, podjezerskih izvora, okolnih izvora i potoka. Do većine jezera ne može se prići automobilom, čime su zaštićena od ljudskog djelovanja. Najviši vrh Treskavice iznosi 2.088 metara nadmorske visine i karakterističan je po tome što ga planinari zovu trima različitim imenima. Za jedne je on Mala ćaba, za druge Đokin toranj, a za treće Pakliješ. Škrta su objašnjenja kad su u pitanju ova tri imena. Najraširenije je ono koje kaže da se Pakliješ zove područje malo južnije od vrha koje je dobilo ime zbog nepristupačnosti i surovosti terena. Prema tom objašnjenju vrh dobi ime Đokin toranj po metalnom objektu koji je tu bio izgrađen kao sklonište, a koji se veže za nekog Đoku, arhitektu, planinara, koji je sagradio taj objekt. Danas su od njega ostala samo metalna vrata što se mogu vidjeti na vrhu. Objekt nije izdržao ratne i meteorološke uvjete. Kad je riječ o imenu Mala ćaba, po tom je mišljenju upravo to pravo ime jer je historijsko. To je stari naziv za vrh koji mještani iz sela u podnožju Treskavice od davnina koriste a vezan je za posjećivanje vrhova u određenom danu u godini iz religijskih razloga.

Kako god bilo, najviši vrh Treskavice uistinu je impresivan. Kad je vidljivo i vrijeme sunčano, posjetioci tvrde da pogled s Treskavice seže sve do Crne Gore i Jadranskog mora.

7. Vran

Planina visine 2074 m/nv koja se nalazi u području općine Tomislavgrad istočno od tog grada, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Ime Vran planine povezuje se s tamnim izgledom kada se gleda iz Polja dok pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine. Ima četiri vrha viša od 2000 m, a najviši je Veliki Vran (2074 m). Južno od Velikog Vrana je Bijela Glava (1990 m), Mali Vran (2017 m).

8. Bjelašnica

Planina u centralnom dijelu BiH, smještena jugozapadno od grada Sarajeva. Kao i susjedna Jahorina i Bjelašnica pripada dinarskom planinskom sistemu. Na najvišem dijelu (2067 m nadmorske visine) podignuta je značajna meteorološka stanica, koja je ujedno i najviša stalno nastanjena točka u Bosni i Hercegovini.

U sklopu 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, na Bjelašnici su izgrađeni brojni sportski i turistički objekti, koji se i danas koriste, a važan je i TV toranj, koji je u protekloj agresiji na Bosnu i Hercegovinu srušen.

9. Lelija

Planina u istočnoj Hercegovini, nalazi se u blizini Kalinovika i Foče. Najviša vrh Lelije je Velika Lelija na 2.032 metara nadmorske visine. Osim ovoga značajni vrhovi su i vrh Todor (1.949 m) te Saikov Vrh (1.562 m.). S jugoistočne strane nadovezuje se na planinu Zelengoru. Lelija dijelom pripada Nacionalnom parku Sutjeska.

10. Zelengora

Planina u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera, od kojih su najpoznatija Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare i dr. Najveći vrh Zelengore je Bregoč (2014 m), a pored njega se nalazi još desetak vrhova oko 2000 m. Zelengora obiluje bogatstvom flore i faune, a u tome prednjači Perućica jedina prašuma Europe.

 

Nama najbliži vrh je Matinski Vis sa svojih 964 mNv! 

 

 

Katolici obilježavaju blagdan svete Lucije

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

13. prosinca Katolička Crkva slavi spomendan svete Lucije, djevice i mučenice iz 4. st., zaštitnice mučenika, slijepih i slabovidnih.


Život svete Lucije isprepleten je mnogim legendama i danas ne možemo sa sigurnošću procijeniti što je od toga povijesno istinito, ali je njezin kult unatoč tome vrlo raširen u svijetu, pa je tako riječ o svetici koja je vrlo omiljena i u hrvatskome puku, gdje se od milja naziva svetom Lucom.

Osim štovanja, zahvaljujući ranijim vremenima kada je liturgijska godina sa svojim blagdanima bitno utjecala na sav društveni i obiteljski život, rašireni su različiti običaji, od kojih je najpoznatiji onaj da se na spomendan svete Lucije sije božićna pšenica.


Sveta je Lucija prema predaji rođena u Sirakuzi na Siciliji oko 280. god., u imućnoj plemenitaškoj obitelji, ali joj je majka Eutihija bolovala od neke teške bolesti koja se u ono vrijeme smatrala neizlječivom, što je bitno utjecalo na životni put buduće svetice.

Naime, Lucija je nagovorila majku da njih dvije pođu na hodočašće na grob svetoj Agati u Kataniju, kako bi isprosile ozdravljenje, a ondje se Luciji ukazala sv. Agata i objavila da će majka ozdraviti, a Lucija podnijeti mučeničku smrt.


Predaja nadalje navodi kako je to iskustvo bitno utjecalo na Lucijino još veće osnaženje vjere, te je kao zahvalu za majčino ozdravljenje odlučila prodati sve što je imala i podijeliti siromasima, a sama primiti zavjet djevičanstva, iako je bila zaručena. Ta je odluka razljutila njezinog zaručnika, koji ju je prijavio poganskim vlastima da je kršćanka, a nakon što se nije htjela odreći vjere, predana je na mučenje, a potom i ubijena. Bilo je to 304. god. u njezinom rodnom gradu.


Prema legendi, vojnici su ju nakon presude trebali odvesti s mjesta osude, ali ju nisu mogli ni pomaknuti, iako je bila vezana užima i upregnuta u jaram volova. Bijesan zbog toga, upravitelj je naredio da ju spale, ali ju ni vatra nije dotakla, nego je umrla tek nakon što joj je jedan od vojnika bodežom izbo vrat. Ponekad se navodi kako su je prije toga oslijepili.


Jedna od legendi kaže i kako je jedan od njezinih prosaca bio očaran ljepotom njenih očiju i nikako nije mogao smiriti svoju pohotu, a kako bi to prekinula sveta si je Lucija iskopala oči i poslala ih mladiću, na što se on postidio pod teretom grižnje savjesti, ali je istovremeno i oduševljen tolikim svjedočanstvom vjere i sam postao kršćanin.


Stoga je razumljivo da se sveta Lucija u ikonografiji najčešće prikazuje s očima na pladnju ili tako da ih drži na neki drugi način. Ponekad se u umjetnosti prikazuje i s bodežom i vidljivim ranama na vratu, a ponekad i sa svjetiljkom u ruci, simbolom božanske mudrosti, a isto se povezuje sa značenjem njezina imena, po kojemu Lucija dolazi od lat. lux što znači svjetlo, te je dosljedno sveta Lucija Svijetla, ona koja svijetli.


Koliko je njezin blagdan bio važan u srednjem vijeku svjedoči podatak da je to bio proglašen dan za sklapanje ugovora i za primirja raznih vrsta.


Do danas je ostao sačuvan običaj u narodu da se od spomendana svete Lucije preostalih 12 dana do Božića promatra s obzirom na vremensku prognozu, gdje svaki dan predstavlja redom mjesece u godini, te se dosljedno vjeruje kakvo je vrijeme toga dana, takav će biti i cijeli mjesec. Uz to, raširen je običaj da se na Dan svete Lucije sije pšenica, kako bi do Božića dosegnula najveću ljepotu i krasila stol, prostor ispod bora, pored jaslica ili neko drugo prikladno mjesto. Ta se pšenica običava kod nas vezati hrvatskom trobojnicom, a ponegdje se u sredinu ostavi udubina kako bi se u nju (odnosno u manju čašicu, npr. za rakiju) mogla staviti svijeća i paliti uz obiteljsku molitvu kroz svete božićne dane, počevši od Badnje večeri. Ponegdje je običaj da se stave tri svijeće u veću čašu.


Sveta se Lucija štuje kao zaštitnica slijepih i slabovidnih osoba, onih koji su oboljeli od bolesti očiju, kod grlobolje, krvarenja, zaštitnica je pisaca, seljaka, sedlara i trgovaca, kovača, lađara, a u njezinom rodnom gradu nalazi se poznata bazilika svete Lucije, pohodište mnogih hodočasnika.

Osnovano Udruženje “BH Fotografi”

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

S radom je počelo Udruženje BH Fotografi koje vode “fotografi za fotografe” koji će se baviti planiranjem rada i zaštite fotografske struke u BiH, zastupanjem i zaštitom interesa članova, stručnim usavršavanjem, promocijom visokih profesionalnih, etičkih i umjetničkih standarda u fotografiji i usklađivanjem domaćih standarda sa svjetskim, organiziranjem radionica i takmičenja i drugim aktivnostima na promociji fotografije i prava fotografa.

 

Predsjednik Udruženja, Midhat Poturović, kaže da je trenutno u tijeku registracija fotografa putem web stranice udruženja nakon čega će biti jasnije koliko ima onih koji se bave fotografijom, profesionalno ili iz hobija, javlja Media.ba.

“Ovo nije prvo udruženje fotografa u BiH, ali jeste prvo ovakve vrste, koje će nastojati da bude rame uz rame sa svjetskim udruženjima fotografa”, kaže Poturović.

“Surađivat ćemo i s drugim udruženjima, gradimo jedinstveno krovno udruženje fotografa u BiH. Idemo stepenicu po stepenicu za sada, kvaliteta nam je prioritet. To su već podržala jako bitna imena bh. fotografije, takva podrška je od velikog značaja”.

Fotograf Andrija Vrdoljak predsjednik je Osnivačke Skupštine, a fotograf Aleksandar Čavić je tajnik Udruženja. 

Na stranici BH Fotografa stoji kako je ta zajednica osnovana kako bi doprinijela poboljšanju uvjeta rada fotografa i da joj pripadaju i početnici i oni koji se već desetljećima bave fotografijom.

Postati član ovog udruženja ili pak pogledati fotografije bh. umjetnika možete na sljedećoj stanici: bhfotografi.ba

Stranica 7 od 16