BiH na 14. mjestu u svijetu po zagađenosti zraka

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

AirVisual je objavio listu zemalja i gradova u svijetu s najzagađenijem zrakom za 2018. godinu. Bosna i Hercegovina se nalazi na 14. mjestu, a kao najzagađeniji grad navodi se Lukavac koji je na 92. mjestu na listi koja ima više od 3.000 gradova.

Na listi su se našla četiri bh. grada. Osim Lukavca, po zagađenosti zraka slijede Živinice (102.), Gračanica (137.) i Sarajevo (240.).

Živinice su okarakterizirane kao grad s najzagađenijim zrakom u Europi u prošloj godini. Najkritičniji mjeseci bili su januar, februar, novembar i decembar, dok je štetan zrak registriran i u ožujku i listopadu.

Globalno gledano, zemlja s najzagađenijim zrakom je Bangladeš, a grad Gurugram u Indiji.

Prema navodima ovog izvještaja, zagađeni zrak uzrokuje sedam milijuna preranih smrti u svijetu svake godine, a zbog posljedica godišnje "izvuče" 225 milijardi dolara. Kina, Pakistan i Bangladeš imaju 50 gradova na ovoj listi.

 

AirVisual analizirao je koncentraciju čestica PM2.5 koja sadrži sulfat, nitrate i crni ugljen, a koji se uvuku duboko u pluća i kardiovaskularni sistem te uzrokuju bolesti pluća i srca, pad imunog sistema i poremećaje u kognitivnim sposobnostima., prenosi portal Klix.

Danas je Čista srijeda – počinje korizma

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, kojom započinje korizma, odnosno vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, što je poseban oblik pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva.

Pepelnica svojom simbolikom poziva vjernike na dublje promišljanje i promjenu srca. Naziv joj potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom pravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju".

Ponegdje se mogu čuti i riječi iz ranijih obrednika: "Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti". Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice.

Posipanje pepelom na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost da sudjeluje svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u Kristovoj žrtvi.
Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju"”, dok formula "Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti" podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se čovjek u punoj poniznosti podloži Bogu, svome Stvoritelju.

 Pepelnica uvijek pada u srijedu, a kako je riječ o pozivu na unutrašnje čišćenje, zato se i naziva Čistom srijedom. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.
 
Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi.
 
Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.
Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.

Čista srijeda je dan koji svojom simbolikom poziva ljude da sve više i više postaju Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati vlastito ponašanje, i to posebno kroz dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom.
S druge strane u nastojanju oko određivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.

 Pokornička priprava početkom 3. stoljeća za Uskrs je trajala od jednog ili dva tjedna da bi već u sljedećem stoljeću trajala četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv – korizma.
Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a završavala na Veliki četvrtak. Od 6. st. korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.

7. ožujka - Međunarodni dan planinara

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Planinarenje nije besciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići; naprotiv, planinarstvo je način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim i nadasve ljepšim.

Odlazak u prirodu i kretanje na čistom gorskom zraku predstavlja aktivan način odmora, koji unatoč uloženom fizičkom naporu, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom.

I ovim danom, kao brojnim drugima poput Međunarodnog dana planina (11. prosinca), želi se ukazati na potrebu zaštite osjetljivih planinskih eko-sustava, ali i unaprjeđenja života ljudi u planinskim zajednicama. Planinarenje je na prvom mjestu način i stil života, a nakon toga i niz aktivnosti.

Osnovni motivi za planinarenje jesu čovjekova želja za vječnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca, potreba za ravnotežom i zadovoljstvom.

Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, spajajući time fizički i duhovni rast.

Biti planinar znači obilaziti i upoznavati ljepote Zemlje, uživati u prekrasnim gorskim vidicima, stjecati nove prijatelje.

 

Uvodi se novo pravilo za vozače: Automobili će imati graničnik brzine

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Kako je najavila Europska agencija za sigurnost prometa (ETSC), svi novi automobili koji se budu prodavali na teritoriji Europske unije imat će graničnik brzine.


Ako vozač juri brže nego što je dozvoljeno, automobil će ga prvo na to upozoriti, a onda će ograničiti moć motora i sam smanjiti brzinu

Oni namjeravaju da ovu novinu, kojom bi se spriječilo prekoračenje brzine na putevima Starog kontinenta, uvedu u naredne tri godine, a prijedlog su usvojili poslanici Europskog parlamenta.

Graničnici brzine, čije puno ime je “inteligentna asistencija u brzini” (ISA), koriste softver za prepoznavanje prometnih znakova, kao i GPS podatke da odrede maksimalnu dozvoljenu brzinu na određenom dijelu puta.

To znači da, ako i Njemačka ispuni obećanje i uvede ograničenje brzine na autoputu, automobili više nigdje u Europi neće moći da idu brže od 130 kilometara na sat, prenosi portal Fokus.ba

„Ovaj set pravila predstavlja veliki korak naprijed za sigurnost na putevima Europe i mogao bi da se spase od 25.000 života za 15 godina. Ipak, on će se odnositi samo na nova vozila, pa je važno da budu usvojena i implementirana što prije. Pravila sigurnosti na putevima u EU posljednji put su mijenjana 2009. i više nemamo vremena za gubljenje“, rekao je Antonio Avenoso, izvršni direktor Europske agencije.

 

6.3. Međunarodni dan stomatologa!

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Niste obožavatelj stomatologa, ne brinite se, niste sami!

Koliko god strašno zvučalo, posjeta zubarima/stomatolozima je prijeko potrebna, jer da ova često nepoželjna profesija nije postojala od davnina, naša sklonost šećerima i slatkim poslasticama već bi davno uništila naše biserne osmjehe.

Volite ih ili ih mrzite, svakako postoji argument za reći da su stomatolozi jedan od najvažnijih profesionalaca koje možete dobiti u zdravstvenoj industriji. Uostalom, bez naših zuba, gdje bismo bili?


Stomatološki dan znači odati počast našem omiljenom iskustvu u zubarskom stolcu.

Iako mnogi nisu uvijek previše zainteresirani za provjeru zubi, razvrstavanje šupljina i zaustavljanje propadanja na svojim stazama ključni su za dug i zdrav život - pa možemo samo reći hvala što postojite!

Povijest zubara

Nismo mogli otkriti odakle dolazi Dan stomatologa, ali je prilično jasno zašto ova profesija zaslužuje dan obreda.

Ono što znamo je da je stomatologija prisutna već duže vrijeme. Zapravo, za neke od najstarijih dokaza stomatologije nalazimo između 13800 i 14100 godina! Još 7000. godine prije Krista, stomatolozi su morali pomagati oboljelima od zubobolje i šupljina.

Iako bez modernih alata koje danas imamo na raspolaganju, u davna vremena stomatolozi su se morali nositi s nekim čudnim i divnim lijekovima - kao što su pčelinji vosak i kremenim alatima .

Smatralo se da su zubne šupljine bile u jednom trenutku posljedica "zubnog crva", koji je pronađen u djelima Homera.

I ako je jedan od razloga zašto ne volite odlazak kod zubara, to što se brinete da će boljeti, pomislite na naše pretke - morali su se nositi s pokvarenim zubom koji se izvlačio iz zubnog mesa bez anestetika.

Koliko je prošlo otkad ste otišli na pregled kod zubara? Možda bi danas bilo savršeno vrijeme da prekinete vašu naviku izbjegavanja, i samo provjerite zube! A ako ne mislite da je sve u redu s vašim zubima, možete se prepustiti čišćenju. Ništa nije više šarmantno od svijetlog osmijeha!

Ako niste zainteresirani za današnju posjetu stomatologu, provjerite koristite li oznaku #dentistsday na društvenim mrežama kako biste dobili riječ - možda ćete potaknuti nekog drugog da provjeri zube i učiniti svijet nasmješenijim mjestom!

Puni mjesec fotografiran i iz Žepča: Sljedeći ovakav fenomen tek 2026. Godine

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U utorak, 19. veljače, svi oni koji su obraćali pažnju prema nebu, imali su priliku uočiti novi svemirski fenomen. Noć je to koju je obilježio super puni mjesec, koji je baš sinoć, 19. veljače bio na vrhuncu. Puni Mjesec je dobio pridjev "snježni" jer se događa u dobu godinu za kojeg se vežu snježne padaline.

Proteklu večer ova pojava rezultirala je najsjajnijim odsjajem, što ga čini drugim super - Mjesecom nakon 21. siječnja.

Fenomen „snježnog mjeseca“ fotografiran je i iz Žepča, i to Canon aparatom, a ovu divnu fotku uhvatio je Jugoslav-Ivan Sarajlić u mjestu Žepačko polje.

U poslijepodnevnim satima stanovnici BiH mogli su uživati u prizoru koji se može vidjeti samo tri do četiri puta tijekom godine. Naime, sinoć je pun Mjesec bio najbliži Zemlji, a ova pojava je poznata kao Supermjesec.

Ovaj fenomen mjeseca koji nosi ime "snježni" dobio po mjesecu veljači, za koju se očekuje da bude mjesec s najviše snježnih padalina u godini. Prema NASA-i, ovaj se svemirski fenomen događa kad je mjesečeva orbita najbliža Zemlji.

Mjesec nam se tako približio na 356,761 km, a sljedeći put tako blizu bit će tek 2026. godine

"Kad se na perigeju pojavi pun Mjesec, bude svjetliji i veći od punog Mjeseca i tako dobivamo super - Mjesec", stoji u priopćenju Agencije, uz dodatak da je sam pojam izmišljen 1979. godine.

Stranica 8 od 20