Mandžukiću, Oliću i Rakitiću brončane spomen ploče

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

 Ploče s njihovim imenima postavljene su uz ploču Brođanina Venija Loserta, zlatnoga hrvatskog rukometaša s Olimpijade u Atlanti 1996. godine

 

Trima proslavljenim članovima hrvatske nogometne reprezentacije iz Brodsko-posavske županije ovih je dana u povodu prošlogodišnjeg osvajanja srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji ukazano još jedno vrijedno priznanje, prenosi HINA.

 

Naime, na središnjem gradskom trgu Korzu u Slavonskom Brodu postavljene su tri nove brončane spomen ploče s imenima Marija Mandžukića, Ivice Olića i Ivana Rakitića. Kao što je poznato, Mandžukić je otprije počasni građanin Slavonskog Broda, Ivica Olić je iz Davora, dok je Rakitić podrijetlom iz Sikirevaca, gdje je on proglašen počasnim građaninom.

 

Uz to, Mandžukiću i Oliću ove će godine biti dodijeljene i povelje zahvalnosti Brodsko-posavske županije. Ploče s njihovim imenima postavljene su uz ploču Brođanina Venija Loserta, zlatnoga hrvatskog rukometaša s Olimpijade u Atlanti 1996. godine. Svečano otkrivanje spomen ploča bit će u utorak, 19. ožujka.

 

Dnevnik.ba

7. ožujka - Međunarodni dan planinara

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Planinarenje nije besciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići; naprotiv, planinarstvo je način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim i nadasve ljepšim.

Odlazak u prirodu i kretanje na čistom gorskom zraku predstavlja aktivan način odmora, koji unatoč uloženom fizičkom naporu, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom.

I ovim danom, kao brojnim drugima poput Međunarodnog dana planina (11. prosinca), želi se ukazati na potrebu zaštite osjetljivih planinskih eko-sustava, ali i unaprjeđenja života ljudi u planinskim zajednicama. Planinarenje je na prvom mjestu način i stil života, a nakon toga i niz aktivnosti.

Osnovni motivi za planinarenje jesu čovjekova želja za vječnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca, potreba za ravnotežom i zadovoljstvom.

Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, spajajući time fizički i duhovni rast.

Biti planinar znači obilaziti i upoznavati ljepote Zemlje, uživati u prekrasnim gorskim vidicima, stjecati nove prijatelje.

 

Majkama iz Žepča i Novog Travnika u bolnici u Novoj Biloj zamijenili bebe

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U bolnici Dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj u BiH medicinske sestre zamijenile su novorođenčad. Sve se odigralo još prije dva mjeseca, ali je u redakciju Dnevnog Avaza stigao anonimni dopis, u kojem se tvrdi da su medicinske sestre prilikom kupanja beba zamijenile narukvice beba, zbog čega je došlo do zamjene. Kako su bebe rođene istog dana, majke su ležale u istoj sobi. Istog dana su dobile i otpusno pismo.

Prema navodima iz dopisa, jedna od majki prije odlaska iz bolnice primijetila je da je beba koja joj je vraćena s kupanja, drugačija, odnosno imala je više kose nego dan prije. 

- Medicinske sestre rekle su joj da griješi i poslale je kući uz otpusnicu doktora. Greška je otkrivena sasvim slučajno kad je, nakon nekoliko dana, beba dovedena na redovnu kontrolu. Doktor je primijetio da se kilaža bebe ne poklapa s trenutnim stanjem i onim što piše na otpusnom listu, jer je nemoguće da beba tako mnogo poraste za nekoliko dana - opisuje se u pismu.

Nakon što je doktor zatražio da se detaljno provjeri o čemu se točno radi, majkama je priopćeno da bebe nemaju istu kilažu i visinu kao na otpusnom pismu.

Prema navodima iz dopisa, jedna od majki prije odlaska iz bolnice primijetila je da je beba koja joj je vraćena s kupanja, drugačija, odnosno imala je više kose nego dan prije. 

- Medicinske sestre rekle su joj da griješi i poslale je kući uz otpusnicu doktora. Greška je otkrivena sasvim slučajno kad je, nakon nekoliko dana, beba dovedena na redovnu kontrolu. Doktor je primijetio da se kilaža bebe ne poklapa s trenutnim stanjem i onim što piše na otpusnom listu, jer je nemoguće da beba tako mnogo poraste za nekoliko dana - opisuje se u pismu. Nakon što je doktor zatražio da se detaljno provjeri o čemu se točno radi, majkama je priopćeno da bebe nemaju istu kilažu i visinu kao na otpusnom pismu.

Izvor: Vecernji.hr

 

 

6.3. Međunarodni dan stomatologa!

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Niste obožavatelj stomatologa, ne brinite se, niste sami!

Koliko god strašno zvučalo, posjeta zubarima/stomatolozima je prijeko potrebna, jer da ova često nepoželjna profesija nije postojala od davnina, naša sklonost šećerima i slatkim poslasticama već bi davno uništila naše biserne osmjehe.

Volite ih ili ih mrzite, svakako postoji argument za reći da su stomatolozi jedan od najvažnijih profesionalaca koje možete dobiti u zdravstvenoj industriji. Uostalom, bez naših zuba, gdje bismo bili?


Stomatološki dan znači odati počast našem omiljenom iskustvu u zubarskom stolcu.

Iako mnogi nisu uvijek previše zainteresirani za provjeru zubi, razvrstavanje šupljina i zaustavljanje propadanja na svojim stazama ključni su za dug i zdrav život - pa možemo samo reći hvala što postojite!

Povijest zubara

Nismo mogli otkriti odakle dolazi Dan stomatologa, ali je prilično jasno zašto ova profesija zaslužuje dan obreda.

Ono što znamo je da je stomatologija prisutna već duže vrijeme. Zapravo, za neke od najstarijih dokaza stomatologije nalazimo između 13800 i 14100 godina! Još 7000. godine prije Krista, stomatolozi su morali pomagati oboljelima od zubobolje i šupljina.

Iako bez modernih alata koje danas imamo na raspolaganju, u davna vremena stomatolozi su se morali nositi s nekim čudnim i divnim lijekovima - kao što su pčelinji vosak i kremenim alatima .

Smatralo se da su zubne šupljine bile u jednom trenutku posljedica "zubnog crva", koji je pronađen u djelima Homera.

I ako je jedan od razloga zašto ne volite odlazak kod zubara, to što se brinete da će boljeti, pomislite na naše pretke - morali su se nositi s pokvarenim zubom koji se izvlačio iz zubnog mesa bez anestetika.

Koliko je prošlo otkad ste otišli na pregled kod zubara? Možda bi danas bilo savršeno vrijeme da prekinete vašu naviku izbjegavanja, i samo provjerite zube! A ako ne mislite da je sve u redu s vašim zubima, možete se prepustiti čišćenju. Ništa nije više šarmantno od svijetlog osmijeha!

Ako niste zainteresirani za današnju posjetu stomatologu, provjerite koristite li oznaku #dentistsday na društvenim mrežama kako biste dobili riječ - možda ćete potaknuti nekog drugog da provjeri zube i učiniti svijet nasmješenijim mjestom!

BiH na 14. mjestu u svijetu po zagađenosti zraka

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

AirVisual je objavio listu zemalja i gradova u svijetu s najzagađenijem zrakom za 2018. godinu. Bosna i Hercegovina se nalazi na 14. mjestu, a kao najzagađeniji grad navodi se Lukavac koji je na 92. mjestu na listi koja ima više od 3.000 gradova.

Na listi su se našla četiri bh. grada. Osim Lukavca, po zagađenosti zraka slijede Živinice (102.), Gračanica (137.) i Sarajevo (240.).

Živinice su okarakterizirane kao grad s najzagađenijim zrakom u Europi u prošloj godini. Najkritičniji mjeseci bili su januar, februar, novembar i decembar, dok je štetan zrak registriran i u ožujku i listopadu.

Globalno gledano, zemlja s najzagađenijim zrakom je Bangladeš, a grad Gurugram u Indiji.

Prema navodima ovog izvještaja, zagađeni zrak uzrokuje sedam milijuna preranih smrti u svijetu svake godine, a zbog posljedica godišnje "izvuče" 225 milijardi dolara. Kina, Pakistan i Bangladeš imaju 50 gradova na ovoj listi.

 

AirVisual analizirao je koncentraciju čestica PM2.5 koja sadrži sulfat, nitrate i crni ugljen, a koji se uvuku duboko u pluća i kardiovaskularni sistem te uzrokuju bolesti pluća i srca, pad imunog sistema i poremećaje u kognitivnim sposobnostima., prenosi portal Klix.

Danas je Čista srijeda – počinje korizma

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, kojom započinje korizma, odnosno vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, što je poseban oblik pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva.

Pepelnica svojom simbolikom poziva vjernike na dublje promišljanje i promjenu srca. Naziv joj potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom pravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju".

Ponegdje se mogu čuti i riječi iz ranijih obrednika: "Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti". Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice.

Posipanje pepelom na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost da sudjeluje svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u Kristovoj žrtvi.
Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju"”, dok formula "Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti" podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se čovjek u punoj poniznosti podloži Bogu, svome Stvoritelju.

 Pepelnica uvijek pada u srijedu, a kako je riječ o pozivu na unutrašnje čišćenje, zato se i naziva Čistom srijedom. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.
 
Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi.
 
Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.
Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.

Čista srijeda je dan koji svojom simbolikom poziva ljude da sve više i više postaju Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati vlastito ponašanje, i to posebno kroz dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom.
S druge strane u nastojanju oko određivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.

 Pokornička priprava početkom 3. stoljeća za Uskrs je trajala od jednog ili dva tjedna da bi već u sljedećem stoljeću trajala četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv – korizma.
Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a završavala na Veliki četvrtak. Od 6. st. korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.

Stranica 8 od 20