Vozači u BiH duguju 58 milijuna KM, rekorder prikupio 62.654 KM kazni

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ukupna dugovanja vozača po osnovu neplaćenih prometnih prekršaja premašila su cifru od 58 milijuna maraka, potvrđeno je iz Agencije za identifikaciju dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Dug vozača u Federaciji BiH iznosi 34.754.230 KM, Republici Srpskoj 20.996.735 KM, a u Brčko distriktu 2.599.716 KM.

Zanimljivo je da se, među osam najvećih dužnika, našlo njih čak pet iz Brčkog.

Međutim, najveći dužnik prema Zakonu o sigurnosti prometa na putevima u BiH je iz Trebinja, a duguje čak 62.654 KM. Slijedi dužnik iz sarajevske Općine Stari Grad, koji nije platio kazne u ukupnom iznosu od 58.750 KM, a iza tog Sarajlije našla su se dva Brčaka, koji duguju 51.993 KM odnosno 50.778 KM.

Vozač iz Maglaja je sljedeći, jer je nakupio kazne u iznosu od 43.124 KM, a iza njega slijede još tri vozača iz Brčkog, čija dugovanja iznose 38.956 KM, 38.860 KM i 38.440 KM.

Inače, ogroman broj nenaplaćenih prometnih kazni u BiH je višegodišnji problem.

Ranija iskustva pokazala su da je najviše novčanih kazni izrečeno za prekršaje kao što su vožnja bez položenog vozačkog ispita, upravljanje neregistriranim vozilom, prekoračenje brzine, vožnja u pijanom stanju i slično, navodi portal vijesti.ba

Tko je bio sveti Nikola, zaštitnik djece i mornara

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna


Na svoj bi imendan 6. prosinca, prema jednoj legendi, sv. Nikola svraćao do obližnjeg sela i uveseljavao dječicu koja nisu odrastala u izobilju. Iako im roditeljske ljubavi, prijatelja i hrane nije nedostajalo, oskudijevali su s igračkama i obućom. Čizmice koje su inače brižno čuvali, dječica bi u večer prije Nikolinog imendana posebno ulaštila i stavila na prozor, a u njima bi ih ujutro dočekala drvena igračka koju je napravio Nikola. Kad je ostario i onemoćao, brižne majke nastavile su tu tradiciju, stavljajući u čizmice što su našle u kući, jabuke, orahe ili bombone.

Prema drugoj legendi, koja ima dva završetka, u blizini Nikoline roditeljske kuće živio je nekad bogat čovjek koji je izgubivši carsku službu izgubio i sav imetak. Imao je tri kćeri za udaju, a kako nije imao za miraz, nesretnik je odlučio zaraditi na njihovoj ljepoti i mladosti.

Želeći sačuvati čast i poštenje, djevojke su se pomolile Bogu da ih izbavi toga zla, a to je čuo sv. Nikola i odlučio pomoći. Prišuljao se noću do njihove kuće i kroz prozor ubacio u platno umotanu vrećicu punu zlatnika. Kad je ujutro našao novac, otac opremi jednu kćer i da joj miraz da se časno uda. Situacija se ponovila i s drugom kćeri, a kad je na red došla i treća, nesretni je otac želio razotkriti dobrotvora pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći.

Prema jednom završetku ove legende, kad je ubacivao svoj dar i za najmlađu kćer, sv. Nikolu je uspio zaskočiti otac djevojaka i prepoznati, a iako ga je Nikola zaklinjao da šuti, sretni je otac po cijelom mjestu razglasio sretnu vijest.

Prama drugom završetku, sv. Nikola je primijetio da ga otac djevojaka sačekuje pa se popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Upali su u čarape koje su se sušile na otvorenom ognjištu i stoga danas sv. Nikoli ostavljamo čarape ili čizmice da ih napuni. U ovoj legendi neki pronalaze i tumačenje zašto Djed Mraz poklone spušta kroz dimnjak.

 

Život i rad Nikole 



Sv. Nikola je rođen u 3. stoljeću u gradu Patari u Maloj Aziji. Njegovi bogati roditelji dugo nisu mogli imati djece, a kad im je Bog napokon uslišao molbe i kad su dobili sina, nazvali su ga po njegovom stricu koji je bio biskup u Miri. Uskoro mu umiru roditelji te ostaje sam. Želeći širiti ljubav i dobrotu, Nikola postaje svećenik, a kad mu je nedugo zatim umro i stric, biskup Mire, svi su vjerovali da će ga Nikola naslijediti.

Što zbog skromnosti koja ga je krasila, što zbog straha od velike časti, Nikola bježi u Palestinu i nastavlja živjeti samačkim životom. Biskupom je ipak postao, i to kad se nakon nekoliko godina, upravo u trenutku kad je umro biskup koji je naslijedio njegovog strica, vratio iz Palestine. Od tada je dane provodio šireći vjeru i pomažući nevoljnima, a noći u molitvi.

Čudotvorne moći sv. Nikole

U svom životu sv. Nikola se uvijek borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Umro je 6. prosinca 343. godine i pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo.

Danas se njegove relikvije nalaze u talijanskom Bariju, kamo mu je tijelo bilo preneseno 1096. godine. Kad su njegov rodni kraj u svojim osvajanjima zauzeli Turci, sv. Nikola se javio u snu jednom svećeniku iz Barija sa željom da mu tamo prenesu tijelo. Njegovi se posmrtni nalaze u velebnoj crkvi koje je podignuta i posvećena u čast sv. Nikoli.

Osim što je prema narodnom vjerovanju svojim blagoslovom spasio dijete kojemu je zapela riblja kost u grlu, zbog čega ga nazivamo zaštitnikom djece, sv. Nikola je činio i druga čuda. Smatra ga se i zaštitnikom mornara jer je jednom prilikom smirio uzburkano more.


Prema našim saznanjima sveti Nikola vrši posljednje pripreme za dolazak i obilazak mališana u općini Žepče. Već od ranih jutarnjih sati, posjetit će osnovnoškolce OŠ "Žepče" i OŠ "Fra Grga Martić" Ozimica.

Više od 680 učenika centralnih i područnih škola dočekat će ovog omiljenog sveca s pjesmom i veseljem, a sveti Nikola će svu djecu, koja su revno radila tijekom protekle godine, nagraditi slatkišima i slatkim darovima.

Međunarodni dan planina- 11. prosinca

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
Matinski Vis/Planinarenje.ba

Planine su neke od najljepših struktura prirode, čvrste i kraljevske, koje stoje protiv neba, tako velike da mogu uhvatiti cijeli krajolik u svojoj sjeni. 

One su izvor rekreacije i resursa, sa snijegom pokrivene strane pružaju skijaške staze za ljubitelje, a onima dovoljno hrabrima dozvoljavaju da se probiju na njihove kamenite strane.

Ljepote planina u našoj zemlji jednostavno ostavljaju bez daha. I ne možete reći jedna je planina ljepša od druge, jer je svaka od njih jedinstvena, autentična i predstavlja fantastični dragulj naše prirode. A tih dragulja ima mnogo, jer kako ste sigurno upamtili za vrijeme vaših školskih dana - Bosna i Hercegovina je pretežno planinska zemlja.

Planinske ljepotice sa svojim visokim vrhovima čine četiri petine države i predstavljaju dio Dinarskog lanca koji se pruža u pravcu sjeverozapad – jugoistok.


Bosna i Hercegovina, zemlja bogata planinskim krajevima broji čak 13 niskih planina, 12 visokih i 111 srednjih planina. Razlika između njih, naravno je u visini, a za sve ljubitelje ovih ljepotica više informacija možete pronaći na stranici: planinarenje.ba . 


U nekim dijelovima svijeta oni su također izvor jedinstvene poljoprivrede, pružajući dovoljno mjesta za proizvodnju onih proizvoda koji najbolje rastu na svojim padinama.

Međunarodni planinski dan je vaša prilika da krenete i cijenite ove jedinstvene oblike zemljišta.

Donosimo i pregled 10 najviših planina u BiH: 

1. Maglić 

Dinarska planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore oko 20 km jugozapadno od Foče, sa svojim dominantnim vrhom koji doseže do 2386.m n/v. To je najveća planina u BiH. Prepoznatljiv je po svome zeleno-bijelom dekoru s visokim i strmim stijenama koje pružaju izazov za planinare i alpiniste. Planina obiluje brojnim izvorištima vode od kojih su najpoznatija Kondžila vrela, Korita, Javorak, a najbogatije vrelo s vodom je na Prijevoru. Na visini od oko 2000 m na lokalitetu Careva dola se nalazi izvor vode što je rijetkost na ovim visinama. U podnožju jugozapadne strane Maglića na 1517 m n/v nalazi se Trnovačko jezero. Podnožje Maglića čini egzotična prašuma Perućica koja se proteže iz doline Sutjeske do prijevorskog platoa.

2. Volujak

Druga planina po visini u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Najviši vrh Velika Vlasulja (2337 m n/v) nalazi se u Crnoj Gori, dok je najveći vrh Voljaka u Bosni i Hercegovini je Studenac sa svojih 2294 m n/v. Volujak je planina dugačkog grebena s vrhovima preko 2000 m n/v. Od Maglića je odvojen Suškim potokom, dok od Zelengore ga odvaja kanjon Sutjeske.

3. Čvrsnica

Treća po visini planina u Bosni i Hercegovini. Smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine i ujedno je s najvećim vrhom u Hercegovini (Pločno 2228 n/m). Čvrsnica se nalazi u općinama: Posušje, Jablanica i Mostar,a također je i sastavni dio Parka prirode Blidinje. Zbog neobične ljepote njenog prirodnog okoliša redovito je odredište planinara iz zemlje i cijele regije. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se i nešto niža Vran-planina (2074 m). Najveće naseljeno mjesto u blizini je grad Jablanica sa sjeveroistočne strane te s jugozapadne Posušje i Tomislavgrad. Vrh Čvrsnice “Pločno” nalazi se u Rakitnu općini Posušje.

4. Prenj

Planinski masiv u Hercegovini i smješten je u središnjem dijelu Dinarida. Nema sumnje, Prenj je jedna od najljepših i najatraktivnijih planina u Bosni i Hercegovini. Planinari ga često nazivaju “Bosanski Himalaji”. Ima dosta vrhova oko 2000 metara. Najviši vrh je Zelena glava koji je visok 2103 metara, četvrti u BiH, pored kojeg se odmah u neposrednoj blizini nalazi Otiš. Otiš i Zelenu glavu razdvaja samo jedno sedlo. S vrha se pruža posebno lijep pogled na sjeverni dio planine s vrhovima Velike Kape, Taraša, Osobca i Borašnice. Nalaze se u središnjem planinarskom području i s vrha se pruža nezaboravan pogled kako na planine koje ga okružuju Velež, Čvrsnicu, Bjelašnicu, Visočicu. Kada je vrijeme vedro pogled se čak pruža do najviše planine u Bosni i Hercegovini – Maglića, a seže i do mora. U podnožju planine su tri grada: Mostar, Konjic i Jablanica.

5.Vranica

Najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Gornji Vakuf na zapadu i Fojnice na istoku. Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh zove se Nadkrstac i ima nadmorsku visinu 2112 m. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora (Vrbasa, Kozičke rike, Sikirskog potoka), mnoštvo slapova (Ždrimački slap, Kozički slap) i mnogo različitih pećina i jama.

Na Vranici se mogu naći endemske biljke: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce), bosanska zvončika i Alchemilla vranicensis. Također, u Prokoškom jezeru živi endemska životinjica triton.

6. Treskavica

Neobična poјava za krševitu planinu Treskavicu jest bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima. Podaci govore da na ovoj planini izvire 365 vrela. Priroda ju je obdarila i velikim brojem jezera koja se napajaju iz lednika, podjezerskih izvora, okolnih izvora i potoka. Do većine jezera ne može se prići automobilom, čime su zaštićena od ljudskog djelovanja. Najviši vrh Treskavice iznosi 2.088 metara nadmorske visine i karakterističan je po tome što ga planinari zovu trima različitim imenima. Za jedne je on Mala ćaba, za druge Đokin toranj, a za treće Pakliješ. Škrta su objašnjenja kad su u pitanju ova tri imena. Najraširenije je ono koje kaže da se Pakliješ zove područje malo južnije od vrha koje je dobilo ime zbog nepristupačnosti i surovosti terena. Prema tom objašnjenju vrh dobi ime Đokin toranj po metalnom objektu koji je tu bio izgrađen kao sklonište, a koji se veže za nekog Đoku, arhitektu, planinara, koji je sagradio taj objekt. Danas su od njega ostala samo metalna vrata što se mogu vidjeti na vrhu. Objekt nije izdržao ratne i meteorološke uvjete. Kad je riječ o imenu Mala ćaba, po tom je mišljenju upravo to pravo ime jer je historijsko. To je stari naziv za vrh koji mještani iz sela u podnožju Treskavice od davnina koriste a vezan je za posjećivanje vrhova u određenom danu u godini iz religijskih razloga.

Kako god bilo, najviši vrh Treskavice uistinu je impresivan. Kad je vidljivo i vrijeme sunčano, posjetioci tvrde da pogled s Treskavice seže sve do Crne Gore i Jadranskog mora.

7. Vran

Planina visine 2074 m/nv koja se nalazi u području općine Tomislavgrad istočno od tog grada, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Ime Vran planine povezuje se s tamnim izgledom kada se gleda iz Polja dok pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine. Ima četiri vrha viša od 2000 m, a najviši je Veliki Vran (2074 m). Južno od Velikog Vrana je Bijela Glava (1990 m), Mali Vran (2017 m).

8. Bjelašnica

Planina u centralnom dijelu BiH, smještena jugozapadno od grada Sarajeva. Kao i susjedna Jahorina i Bjelašnica pripada dinarskom planinskom sistemu. Na najvišem dijelu (2067 m nadmorske visine) podignuta je značajna meteorološka stanica, koja je ujedno i najviša stalno nastanjena točka u Bosni i Hercegovini.

U sklopu 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, na Bjelašnici su izgrađeni brojni sportski i turistički objekti, koji se i danas koriste, a važan je i TV toranj, koji je u protekloj agresiji na Bosnu i Hercegovinu srušen.

9. Lelija

Planina u istočnoj Hercegovini, nalazi se u blizini Kalinovika i Foče. Najviša vrh Lelije je Velika Lelija na 2.032 metara nadmorske visine. Osim ovoga značajni vrhovi su i vrh Todor (1.949 m) te Saikov Vrh (1.562 m.). S jugoistočne strane nadovezuje se na planinu Zelengoru. Lelija dijelom pripada Nacionalnom parku Sutjeska.

10. Zelengora

Planina u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera, od kojih su najpoznatija Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare i dr. Najveći vrh Zelengore je Bregoč (2014 m), a pored njega se nalazi još desetak vrhova oko 2000 m. Zelengora obiluje bogatstvom flore i faune, a u tome prednjači Perućica jedina prašuma Europe.

 

Nama najbliži vrh je Matinski Vis sa svojih 964 mNv! 

 

 

U Makedoniju od 1. prosinca s bh. osobnom iskaznicom

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Sporazum Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Makedonije o uvjetima putovanja državljana dviju zemalja stupa na snagu sutra, 1. prosinca, od kada će granične prijelaze spomenutih zemalja građani moći prelaziti s osobnim iskaznicama. 

Sporazum su potpisali ministri vanjskih poslova BiH i Republike Makedonije Igor Crnadak i Nikola Dimitrov 12. ožujka ove  godine, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Tada je regulirano da će Sporazum stupiti na snagu 30 dana nakon prijema posljednjeg pismenog obavještenja da su ispunjene unutrašnje zakonske procedure. 

Posljednja notifikacija Ministarstva vanjskih poslova BiH primljena je u Veleposlanstvu Republike Makedonije 23. listopada te je kao datum stupanja Sporazuma na snagu utvrđen 1. prosinac.

Izvor: bljesak.info

Osnovano Udruženje “BH Fotografi”

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

S radom je počelo Udruženje BH Fotografi koje vode “fotografi za fotografe” koji će se baviti planiranjem rada i zaštite fotografske struke u BiH, zastupanjem i zaštitom interesa članova, stručnim usavršavanjem, promocijom visokih profesionalnih, etičkih i umjetničkih standarda u fotografiji i usklađivanjem domaćih standarda sa svjetskim, organiziranjem radionica i takmičenja i drugim aktivnostima na promociji fotografije i prava fotografa.

 

Predsjednik Udruženja, Midhat Poturović, kaže da je trenutno u tijeku registracija fotografa putem web stranice udruženja nakon čega će biti jasnije koliko ima onih koji se bave fotografijom, profesionalno ili iz hobija, javlja Media.ba.

“Ovo nije prvo udruženje fotografa u BiH, ali jeste prvo ovakve vrste, koje će nastojati da bude rame uz rame sa svjetskim udruženjima fotografa”, kaže Poturović.

“Surađivat ćemo i s drugim udruženjima, gradimo jedinstveno krovno udruženje fotografa u BiH. Idemo stepenicu po stepenicu za sada, kvaliteta nam je prioritet. To su već podržala jako bitna imena bh. fotografije, takva podrška je od velikog značaja”.

Fotograf Andrija Vrdoljak predsjednik je Osnivačke Skupštine, a fotograf Aleksandar Čavić je tajnik Udruženja. 

Na stranici BH Fotografa stoji kako je ta zajednica osnovana kako bi doprinijela poboljšanju uvjeta rada fotografa i da joj pripadaju i početnici i oni koji se već desetljećima bave fotografijom.

Postati član ovog udruženja ili pak pogledati fotografije bh. umjetnika možete na sljedećoj stanici: bhfotografi.ba

Sveta Cecilija, zaštitnica glazbenika, pjesnika i slijepih!

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Spomendan svete Cecilije, zaštitnice glazbe i glazbenika ali i slijepih, a posebno onih koji svojim glazbenim umijećem pridonose ljepoti svete mise i drugih liturgijskih slavlja, slavimo 22. studenoga.

Njezino ime nađeno je u najstarijim popisima kršćanskih mučenika.

Prema legendi, sveta Cecilija (rođena poč. 3. st. u Rimu) podrijetlom iz patricijske obitelji, prije smrti svoj je imetak ostavila siromasima, a kuću Crkvi, na kojem je mjestu danas bazilika u Trastevereu.

Svetica je odgojena kao kršćanka. Međutim, roditelji su je dali u brak s mladim plemićem Valerijanom, poganinom, kojemu je otvoreno, na sam dan vjenčanja, priznala da je kršćanka te da se na poseban način zavjetovala Bogu i da ima kraj sebe anđela koji joj pomaže održati to obećanje, i koji bi ga kaznio ako bi pokušao prekršiti njezin zavjet. No, ako je bude poslušao, Bog će ga nagraditi. Valerijan je, ne samo pristao na održanje zavjeta, nego se poželio krstiti. Krstio ga je i poučio papa Urban I. (222. g. – 230. g.) skriven u katakombama zbog progona kršćana.

Na povratku s krštenja oboje su vidjeli anđela koji ih je okrunio krunom od ruža i ljiljana.

Nedugo poslije i Valerijanov brat Tiburcije se krstio te su obojica, nakon što su odbila žrtvovati rimskim bogovima, osuđeni na smrt kao kršćani, s obraćenim rimskim časnikom Maximusom. Cecilija ih je pokopala, nakon čega je i sama uhvaćena i dovedena pred sud. Zatvorili su je u kupaonicu u njezinoj vlastitoj kući, s namjerom da se tamo uguši, no ona je ostala neozlijeđena. Ponovo je osuđena na odrubljivanje glave. Krvnik joj nije uspio oduzeti život niti nakon trećeg zamaha. Četvrti put više nije smio zamahnuti zbog zakona. Cecilija je ostala živa tri dana, za to je vrijeme uspjela svoju kuću i sva dobra ostaviti Crkvi i siromasima.

Kad više nije mogla riječima ispovijedati vjeru, pokazala je to prstima (vjera u trojedinog Boga, s tri prsta na jednoj i s jednim na drugoj ruci), onako kako je možemo vidjeti u Madernovoj skulpturi. Zahvaljujući njezinu odvažnom svjedočenju i ispovijedanju vjere obratilo se oko 400 ljudi, koje je zatim papa Urban krstio.

Cecilija je pokopana u Kalistovim katakombama i to uz takozvanu “kriptu papa”. Kasnije je njezino tijelo papa Paskal I., koji je bio veoma pobožan prema svetici, dao prenijeti u kriptu bazilike u Trastavereu. Krajem 16. stoljeća sarkofag je svete Cecilije ponovno otvoren, a tijelo pronađeno u još dosta očuvanu stanju, obučeno u odjeću od svile i zlata.

Tada je slavni kipar Maderna isklesao poznati svetičin kip u mramoru koji je vjerna reprodukcija – kako se pripovijeda – pogleda i položaja tijela svete mučenice. Kopija toga kipa nalazi se još i danas u Kalistovim katakombama, podsjećajući tako da je svetičino tijelo najprije ondje počivalo.

Govorilo se da može svirati na svakom glazbalu. Zato se časti kao zaštitnica glazbe i glazbenika. Na slikama se obično pojavljuje slušajući glazbu, pjevajući ili svirajući neko glazbalo.

 

Stranica 2 od 10