Šafran, najtraženiji i najskuplji začin na svijetu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Kažu da su boja i miris indijskog šafrana najljepši na svijetu.

Važi za najskuplji začin na svijetu i zovu ga "crveno zlato" a 10 grama može koštati čak 42 dolara.

Potrebno je 25 kilograma svježeg cvijeta da se dobije pola kilograma osušenog začina. Spada u ljute začine i jako je važan dio indijske tradicionalne kuhinje.

Uzgajati se može samo u regiji Kašmira jer se radi o endemskoj vrsti. Začin se dobiva iz cvijeta koji je jako poseban, ne samo po izgledu već i činjenici da dok svi drugi cvjetovi cvjetaju u proljeće, šafran cvjeta u oktobru.

Šafran (Crocus sativus) je biljka čije je ime porijeklom iz perzijskog jezika, a znači budi žut. Ime je dobio zbog intenzivno žute boje koja se dobiva iz njega. Koristi se u prehrambenoj industriji za bojenje namirnica, a samo 1 g je potreban da se oboji 3.000 litara vode.

Biljka raste iz lukovice. Cvijet je zvonast, prizeman i ima šest latica. Ljubičaste je boje, mada boja može varirati u zavisnosti od vrste i podneblja. U sredini se nalazi tučak s tri svjetlo narančasta vrha tučka. Listovi su dugi, uski i nazubljeni s bijelom linijom duž lista. Raste 20 do 30 cm u visinu.

Kod nas se šafran još zove i kaćunak, žavran, krok, cafran, čavran i brđuša.

Upotrebljavan je još u Mezopotamiji prije 5.000 godina. Stari Rimljani su njime krasili postelju mladenaca, a Kleopatra ga je koristila za maske za lice. Predstavljao je simbol mudrosti i bogatstva.

Za šafran se kaže da je „kralj začina“ zbog visoke cijene koju postiže na tržištu. Visoka cijena je nastala zbog specifičnosti njegovog prikupljanja. Šafran cvijeta u septembru a cvjetanje traje do 20 dana. Sakupljaju se vrhovi tučka kojih ima tri i koji se ručno odvajaju od tučka. Poslije toga se suše i samelju. Sakupljanje se vrši po danu, kada su cvjetovi otvoreni. Na površini od oko 1.000 kvadratnih metara može biti do 150.000 cvjetova, a za samo 1 kg ovog začina potrebno je ubrati od 80.000 do 150.000 cvjetova.

Najviše se gaji u Iranu, zatim u Francuskoj, Španjolskoj, Maroku, Turskoj i Austriji. Godišnja proizvodna šafrana je oko 200 tona.

Zbog izuzetne skupocjenosti ovaj začin veoma često kopiraju. Potrebno je znati da on ima crvenkastu boju bez drugih primjesa i jaku aromu. Ukus mu je specifičan i malo nagorak. Dnevno se smije unositi u organizam 2 do 3 grama. Više od 5 g može izazvati muku, povraćanje i slabost.

Osim začinske upotrebe u jelina, šafran je i izuzetno ljekovita biljka. Od davnina se koristio kod bolesti bubrega, poremećaja u radu srca, kod grčeva, a u skorije vrijeme se ispituje i njegovo djelovanje na ćelije kancera. Šafran je također i prirodan lijek za depresiju. Možemo ga koristiti u jelima, ali i ako u toplo mlijeko ubacimo par tračica šafrana uživat ćemo u specifičnom ukusu i ljekovitosti.

Šafran se veoma lako može uzgajati i kod nas. Sadi se u proljeće ali može i u jesen. Lukovice se zasade dublje u zemlju s razmakom od desetak centimetara.Nije mu potrebna posebna njega. Za uzgoj su idealne pozicije na suncu, a pogoduje mu propusno tlo koje ne zahtijeva puno vode. Lukovice su trajne, a svaka lukovica će tijekom godina stvarati nove lukovice, tako da se mogu presađivati ili čak prodavati. Cijena jedne lukovice se kreće oko €1 .

Srbija uvodi doživotnu kaznu zatvora

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
Kako se navodi, doživotna kazna je predviđena za teško ubojstvo, silovanje, obljubu nad maloljetnom osobom, trudnicom i nemoćnim licem, što je u skladu s prijedlogom Fondacije "Tijana Jurić" koji je podržalo oko 160.000 građana.

Doživotna kazna zatvora proširena je i na sva druga krivična djela za koja je prema važećem zakonu predviđena kazna od 30 do 40 godina.

Ta djela su ubistva predstavnika najviših državnih organa, teška djela protiv ustavnog uređenja i sigurnosti Srbije, udruživanje radi vršenja krivičnih djela, genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, terorizam...

Predviđeno je da osuđenik na doživotni zatvor može uvjetno da se otpusti nakon 27 godina zatvora.

Facebook uvodi svoju kriptovalutu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Facebook privodi kraju projekt uvođenja svoje kriptovalute, koja bi trebalo da postane službena već naredne godine.

Kako prenosi BBC, kompanija planira da započne testiranje kriptovalute, čiji je interni naziv GlobalCoin, do kraja 2019. godine.

Više detalja oko ovog projekta bi trebalo da bude priopćeno ovog ljeta, i predstavnici kompanije su već razgovarali sa guvernerom Banke Engleske Markom Carneyem o ovome.

Facebook je također tražio savjet oko operativnih i regulativnih tema od službenika Ministarstva financija SAD.

Također, u tijeku su pregovori sa kompanijama poput Western Union jer Facebook traži brži i jeftiniji način za ljude koji nemaju otvorene račune u bankama da šalju i primaju novac.

Znate li sve o Eurosongu?

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Natjecanje za najbolju pjesmu Europe tradicija je koja se održava ove godine 64. put za redom.

Rijetke su osobe koje ne uživaju u ovom spektaklu koji se svake godine održava u europskim gradovima, a posebno je zanimljivo pratiti natjecatelje raznih zemalja kako se bore i osvajaju srca publike.

Neki od nas godinama prate ovo natjecanje, a pitanje je koliko dobro mislite da poznajete činjenice Eurosonga?

Donosimo nekoliko zanimljivosti i novosti:

Po prvi put od 2012., u finalu Eurosonga slušali smo pjesmu predstavnice Sjeverne Makedonije. Također, Tamara Todevska uvela je svoju zemlju u finale nakon što joj to nije uspjelo 2008. i 2014. (kad je bila prateća pjevačica svojoj sestri Tijani Dapčević).

 

Po prvi put od 2014., u finalu Eurosonga našla se Švicarska, i to zahvaljujući Luci Hänniju.

 

Po prvi put otkako su uvedeni polufinali, Armenija i Rumunjska su spojile dva ispadanja u polufinalima.

 

Posljednji put kada je Austrija ispala u polufinalu Eurosonga, bilo je 2013. godine.

 

Posljednji put kada je Albanija spojila više finala u nizu, bilo je u razdoblju između 2008. i 2010.

 

Troje natjecatelja ovogodišnjeg Eurosonga koji su na svojim prvim nastupima ispali (Serhat, Nevena Božović i Tamara Todevska), iskupili su se, te ove godine uveli svoje zemlje u finale.

 

Otkako su uvedena polufinala na Eurosongu, Hrvatska i Slovenija nijednom nisu bile zajedno u finalu.

Prva bh. jahta krenula prema Hamburgu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Prva potpuno u Bosni i Hercegovini proizvedena jahta firme Derubis yachts iz Viteza, dužine 12 metara krenula je prema njemačkom gradu Hamburgu, gdje će biti predstavljena na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu nautike.

Ova luksuzna jahta duga je gotovo 12 metara i široka 4,4 metra, a visoka je 5,7 metara i ima četiri smještajna kapaciteta.

Tu je veliki salon za deset osoba, četiri sobe za po dvije osobe s dva pomoćna ležaja, četiri kupatila i najprostraniji je brod u toj klasi trenutno u svijetu, piše portal Akta.ba

Na putu prema Hamburgu je jedan dio jahte, dok će preostali dio biti montiran na putu prema odredištu.

Brod je dobio tri vanjske palube, prednje sunčalište što je u posljednje vrijeme jedna od važnih stvari na brodovima. Ovaj brod donosi luksuz visoke klase u nižu klasu i time se postavljaju novi standardi sigurnosti i luksuza.

 

Osam od deset najgorih aerodroma na svijetu nalazi se u EU

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U Europskoj uniji nalazi se osam od deset najgorih aerodroma u svijetu, pokazalo je novo istraživanje vodeće grupe za zaštitu prava putnika AirHelp. Istovremeno, samo tri od deset najboljih svjetskih aerodroma su u zemljama EU.

Aerodromi u Francuskoj, Malti, Holandiji, Portugaliji, Rumuniji i Britaniji spadaju među globalno najgore po uslugama, uključujući let na vrijeme.


Rang lista napravljena je na osnovu službenih podataka o letovima i istraživanju koje je obuhvatilo 40.000 putnika.


AirHelp, grupa koja tvrdi da je vodeći svjetski stručnjak za prava putnika, zaključila je da je aerodrom Portela u Lisabonu najgori među 132 zračne luke u svijetu obuhvaćene istraživanjem.


Holandski aerodrom u Eindhovenu je na 130. mjestu, aerodrom u Bukureštu je 129., Međunarodni aerodrom na Malti 128., aerodrom u Manchesteru 127., pariški Orly 126., aerodrom u Portu 125., a londonski Gatwick 123.


Kriterij vjerojatnoće da let bude na vrijeme, izračunate na osnovu statističkih podataka, doprinosi ukupnom skoru sa 60 posto, a usluge za potrošače (rad službi za korisnike, redovi, čistoća) i mogućnosti za obrok i kupovinu na aerodromu s po 20 posto.


AirHelp je istraživao samo “popularne aerodrome” i one za koje je mogao da prikupi dovoljno podataka.


Rang lista je pokazala da je najbolja zračna luka u svijetu, kao i godinu ranije, katarski međunarodni aerodrom Hamad, a slijedi aerodrom u Tokiju.


Među deset najboljih su samo tri iz EU – Atinski međunarodni aerodrom je na trećem mjestu dok je 2018. bio drugi, peti je aerodrom u Gdanjsku, a deveti Tenerife North.


Stručnjaci za avijaciju rekli su za EURACTIV da, s obzirom na to da kriterij leta na vrijeme ima tako veliki udio u ukupnom skoru, ne čudi što su Hamad, Atina i Tenerife tako dobro pozicionirani jer na njima gotovo da nema kašnjenja zbog vremenskih prilika.


Nepovoljne vremenske prilike razlog su što među deset najboljih aerodroma nema američkih na kojima su uobičajena kašnjenja zbog nevremena. Najbolje plasirani američki aerodrom je onaj u Atlanti, na 34. mjestu.


Podaci Eurostata pokazuju da je svako šesto putovanje u EU u 2017. obavljeno avionom odnosno da je registrirano 218 milijuna putovanja avionom od ukupno 1,3 milijarde, prenosi portaloPoslovne novine

Stranica 2 od 16