Švicarska ulaže sedam miliona KM u omladinske projekte fondacije Mozaik

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vlada Švicarske će u naredne četiri godine podržati rad Fondacije Mozaik sa sedam miliona KM, s ciljem pružanja podrške mladim ljudima koji trebaju postati pokretačka snaga društvenih i ekonomskih promjena u Bosni i Hercegovini.

Jačanje građanskog angažmana i mobilizacija mladih je važan aspekt Programa suradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz Ambasade Švicarske u BiH.

Kao partnera u ovim nastojanjima Ambasada Švicarske u BiH prepoznala je Fondaciju Mozaik, te će naredne četiri godine uložiti sedam miliona KM u omladinske projekte Fondacije. Konkretno se radi o podršci mladima koji se odluče okušati u poduzetničkim vodama i pokrenuti vlastiti biznis koji je od šireg interesa građana u njihovim lokalnim zajednicama.

Direktorica za saradnju pri Ambasadi Švicarske u BiH Barbara Dätwyler Scheuer ističe da Švicarska podržava napore na osnaživanju mladih ljudi da postanu lideri i nosioci društvenih promjena u BiH, te da Mozaikov pristup jer ima dugoročnu viziju i temelji se na provjerenim vrijednostima.

- Podršku će dobiti mladi ljudi koji pokažu motivaciju da istinski učestvuju u projektima koje vode mladi u njihovim lokalnim sredinama. Budu li uspješni, bit će dodatno podržani kako bi postali društveni poduzetnici i stvorili pristojne i održive poslove. Kao aktivni i angažirani članovi društva, ovi mladi ljudi će kreirati radna mjesta, te poboljšati uslove življenja za sve ljude u svojim lokalnim zajednicama. Oni služe kao uzori drugim mladim ljudima u BiH i postavljaju temelje za nove društvene i ekonomske vrijednosti u svojim lokalnim zajednicama - poručila je Scheuer.

Mladi se potiču da traže društveno inovativna i ekonomski održiva rješenja prilagođena potrebama njihovih lokalnih zajednica. Mozaik je uz suradnju sa predstavnicima 33 općine i 15 privatnih i javnih donatora osigurao financiranje omladinskih poduzetničkih projekata.

Među općinama koje su ove godine potpisale ugovore je i Žepče. Čak 11 ugovora o dodjeli i korištenju bespovratnih novčanih sredstava s neformalnim grupama potpisano je u našoj općini, i to u ukupnoj vrijednosti projekata prema potpisanim ugovorima u vrijednosti 26.833,00 KM. 

Do sredine 2022. godine, mladi će provesti 2.000 projekata kroz program Omladinske banke, a u Impakt inkubatoru će pokrenuti 120 društvenih biznisa i 120 mikrobiznisa. Promocijom društvenog poduzetništva želi se ojačati poslovni duh kod mladih ljudi i podržati zapošljavanje i samozapošljavanje.

Švicarska Vlada želi graditi novu generaciju poštenih, poduzetnih i inovativnih mladih ljudi – moralnu snagu koja predvodi društveni i ekonomski razvoj, te stvara nova radna mjesta.

- Ponosni smo što je i Vlada Švicarske prepoznala našu strategiju kao dobar mehanizam da aktiviramo što više mladih ljudi koji traže način da doprinesu i ekonomskom i društvenom razvoju BiH. Zahvaljujući ovoj podršci, Mozaik će i dalje nalaziti najbolje načine da svaka mlada osoba dobije bezštelnu priliku da uspije i postane produktivna članica našeg društva - rekao je Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik.

Mladi također imaju priliku da testiraju svoje biznis ideje i dobiju stručnu i financijsku podršku uz pomoć zajednice LONAC na www.lonac.pro. Na ovoj platformi mogu dobiti informacije o aktivizmu i poduzetništvu, donaciju za svoje projekte i mikrobiznise, investicije za testiranje prototipa ili registraciju društvenog biznisa, kredite bez kolaterala i stručnu podršku kroz programe mentorstva.

Platforma LONAC već ima više od 19.500 aktivnih članica i članova koji svakodnevno nastoje svoje snove pretvoriti u realnost uz podršku Vlade Švicarske i drugih partnera.

Posebna pažnja će se posvetiti povećanju sinergije sa sljedećim projektima koje u BiH podržava Švicarska: Projekat zapošljavanja mladih (YEP) kako bi se uskladio politički dijalog i zajednička promocija koncepta društvenog poduzetništva, Projekat integriranog lokalnog razvoja (ILDP) kako bi se povezale razvojne strategije za mlade sa integriranim planiranjem lokalnog razvoja, i Projekat jačanja uloge mjesnih zajednica koji će promovirati Omladinsku banku i Impakt inkubator među mladima uključenim u rad mjesnih zajednica.

Pokrenuta inicijativa za rezervni sastav policije u Zeničko-dobojskom kantonu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ministarstvo unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona uskoro bi moglo dobiti rezervni sastav policije. Inicijativu za rezervni sastav policije uputila je Komisija za nadzor rada policije ZDK, a o njoj će se razmatrati u narednim sjednicama Skupštine ZDK.

Zbog aktualne situacije u Bosni i Hercegovini, Komisija za nadzor rada policije ZDK odlučila je Skupštini ZDK uputiti inicijativu za osnivanje rezervnog sastava MUP-a ZDK.

Kontaktirali smo policijskog komesara MUP-a ZDK Semira Šuta te pitali da li MUP ZDK ima dovoljan broj aktivnih policijskih službenika i kakvi su planovi za rezervni sastav.

"MUP ZDK je pokrenuo proceduru prijema novih stotinu službenika što znači da prioritetno radimo na popunjavanju redovnog sastava policije budući da nam trenutno nedostaje 160 policijskih službenika. Prijem u aktivni sastav policije je najbitnije za Upravu policije MUP-a ZDK. Što se tiče inicijative, naglašavamo da ćemo pratiti i koordinirano nastupati s drugim policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini te da ćemo odlučno realizovati sve odluke Skupštine ZDK kada je u pitanju rezervni sastav policije", kazao je Šut.

U izjavama za medije ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Dario Pekić je kazao da je zbog trenutnih dešavanja u državi inicijativa o formiranju rezervnog sastava policije očekivana i normalna te da će o tome odluku donijeti Skupština ZDK, nakon čega će biti poduzete dalje aktivnosti, prenosi portal Klix. 

Uklanjaju se posljednji tragovi radova na HE Vranduk, Bosna se vraća u svoje korito

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Posljednji tragovi radova na hidroelektrani "Vranduk" ovih dana se uklanjaju, a uskoro će sve biti vraćeno u prvobitno stanje.

Nakon što je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odlučila obustaviti radove i lokalitet vratiti u prvobitno stanje, sva priča o najvećem poslijeratnom projektu postala je prošlost, a sve je uzrokovano izlaskom Strabaga iz projekta i neuspjelog pokušaja promjene stavki ugovora Euro-asfalta i Končara.

Radovi na uklanjanju ostataka postavljenih konstrukcija na lokalitetu HE Vranduk počeli su sredinom veljače ove godine, a rok za završetak radova bio je 90 dana.

Ekipa portala Klix.ba posjetila je lokalitet već sada nekadašnje HE Vranduk i uvjerila se da su svi metalni šipovi izvađeni, a trenutno se radi na uklanjanju improvizirane brane. Predsjednik MZ Vranduk Besim Begić kazao navodi kako je sanacija lokaliteta pri kraju i da je sve urađeno. 

"Mi smo u projekt ušli s mašinama Almy transporta, a u narednom periodu ćemo pojačati angažman kako bismo čim prije uklonili branu i sve vratili u prvobitno stanje. Kada se sve završi, Bosna će se vratiti u svoje korito, a ni nizvodne kuće neće biti ugrožene", kazao je Begić.

Kuće koje su bile poplavljene nizvodno od lokaliteta HE Vranduk dobile su podzidu, a mještani su dobili nadoknadu štete.

Kamen temeljac položen je u rujnu 2016. godine, a ceremoniji su prisustvovali Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić i Denis Zvizdić.

Tada je HE Vranduk predstavljena kao kapitalna investicija za razvoj hidropotencijala i simbol "velikog gradilišta".

CCI: Sedmi mjesec od izbora FBiH bez kompletnog rukovodstva parlamenta i vlade

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Za razliku od Narodne skupštine Republike Srpske, koja je kompletno konstituiranje završila prije kraja 2018. godine, pa i imenovala Vladu RS, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je još uvijek praktično na početku procesa izvršavanja svojih ustavom propisanih postizbornih obaveza, navodi se u saopćenju Centra civilnih inicijativa.

Kao razlog navode ozbiljne političke sukobe u Federaciji BiH i korištenje političkih ucjena i blokade sistema kao sredstva političke borbe.

Ističu da visoki predstavnik Valentin Inzko ne pokazuje namjeru da intervenira, što izaziva ozbiljnu zabrinutost.

- Krajnja posljedica ovakvog ponašanja političara, je da se vlast zemlje u veoma ozbiljnim problemima i s dramatičnim zaostacima, mjesecima ne bavi svojim poslom, odnosno nagomilanim problemima građana, nego sama sobom - kazali su iz CCI-a.

Podsjećaju da nijedan federalni dom nema ni kompletirano rukovodstvo, Predstavnički dom ima samo predsjedavajućeg, dok je pokušaj imenovanja potpredsjedavajućih završio tako da nijedan od predloženih kandidata nije dobio dovoljno glasova za izbor, a da Dom naroda, ponovo, kao i na početku dva prethodna mandata, nema potpredsjednika iz srpskog naroda.

Ističu da je u prvom kvartalu 2019. godine, Predstavnički dom osim nastavka konstitutivne sjednice, započete u novembru 2018. godine, održao tek jednu izvanrednu i jednu redovnu sjednicu te da je Dom naroda, u istom periodu, samo započeo konstitutivnu sjednicu i ništa više.

- Nijedan dom, do kraja 2018., nije usvojio ni budžet FBiH za 2019. godinu, čime je prekršen Zakon o budžetima. Oba su ga usvojila u prvom kvartalu 2019 godine - istakli su u saopćenju.

CCI zaključuje da je transparentnost rada parlamenta FBiH je na prihvatljivom nivou, s dosta prostora za poboljšanje te da se to odnosi na Predstavnički dom, koji bi u mnogim detaljima koji utiču na kompletnu sliku, trebao slijediti dobre prakse Doma naroda, koji između ostalog, na svojoj web stranici, objavljuje zapisnike sa svojih sjednica, postavlja odgovore na poslanička pitanja, osigurava web prenos sjednica i redovno ažurira sadržaje.

Fena

Krenula biciklistička karavana prijateljstva Mostar - Vukovar

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Karavana od 30 biciklista, među kojima je i Žepčak Ivan Širić, krenula je s Trga hrvatskih branitelja (Rondo) u Mostaru u 9 sati na put dug 400 kilometara.
Prijateljstvo između gradova Mostara i Vukovara povezano je neraskidivom vezom kao i onih mjesta kroz koje prolazi karavana, kao i gradova koji su im domaćini: Kiseljak, Žepče i Županja.


Karavana će u Vukovar stići 1. svibnja 2019, a bitno je naglasiti da će se prije ulaska u Vukovar sastati s biciklistima iz Hrvatske, točnije Metkovića koji voze od Prevlake do Vukovara te će zajedno ući u Vukovar i posjetiti spomen dom Ovčaru.


Karavana će prvog dana prijeći dionicu dužu od 120 kilometara, kako bi stigli do Kiseljaka i napravili prvu stanku, odnosno prenoćili i odmorili se pred onu drugu etapu do Žepča.
Nakon najteže prve etape od Mostara do Kiseljaka, slijedi, kako biciklisti kažu, dan odmora, odnosno lakša dionica od Kiseljaka do Žepča u dužini od 80 kilometara, koja je gotovo ravna.


No, ove godine ta dionica dobiva poseban značaj i imenuje se "Memorijalom Ivane Širić". Biciklisti će po dolasku u Žepče otići na spomenik tragično stradale Ivane Širić, položiti cvijeće i zapaliti svijeće te će se zatim uputiti u Žepče kako bi isto učinili i pred spomenikom branitelja''. U Žepču će se karavani pridružiti još pet biciklista Nikola Matijević, Pero Zekić,Toni Matijević, Franjo Šupuković i Anto Jozinović.


Nakon dva dana bicikliranja i prijeđenih 200 kilometara, odnosno polovice svog putovanja, biciklisti kreću prema Županji.


Treća etapa u dužini od 150 kilometara je ujedno i najduža etapa karavane Mostar-Vukovar, no zbog konfiguracije terena koja je većinom ravničarska nije toliko zahtjevna. Županja će biciklističku karavanu dočekati u utorak, 30. travnja, i sve je spremno za dolazak biciklista, poručuju iz Županje.


Četvrti dan karavane je dan koji daje posebne emocije sudionicima karavane, to je dan kada karavana ulazi u Grad Heroj i dan kada taj isti grad dočekuje svoje prijatelje iz Mostara, pa i cijele Bosne i Hercegovine.

Radio Žepče/www.bljesak.info

Pripremaju se "papiri" za jednu od najskupljih dionica autoputa A1 - 28 miliona KM po kilometru

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Nastavak gradnje autoputa A1 od Zenice prema sjeveru BiH prvo će se realizirati kroz gradnju poddionice Vranduk - Ponirak, piše portal Klix.

Riječ je o jednoj od najskupljih dionica, duga je 5,3 kilometra i koštat će više od 148 miliona KM ili gotovo 28 miliona KM po kilometru.

Iz Autocesta Federacije BiH, kazali su kako je izvođač nedavno odabran, a cijenu opravdava broj objekata kao što su mostovi, tuneli i vijadukti. Nije nepoznato kako je zeničko područje jedno od najnezahvalnijih kada je riječ o gradnji autoputa.

"Za izgradnju poddionice Vranduk - Ponirak nakon pregleda ponuda i računske kontrole najpovoljnija ponuda je ponuda dostavljena od Consortium Azvirt L.L.C i Hering d.d. u iznosu od 65.463.930,79 eura bez PDV-a, odnosno 76.592.799,03 eura sa PDV-om", potvrđeno je iz Autocesta Federacije BiH.

Kako se navodi, na izvještaj o evaluaciji ponuda zaprimljena je suglasnost kreditora OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID) i u toku je priprema Ugovora o građenju. Ugovor o građenju se također dostavlja na suglasnost kreditoru i tek po dobivanju suglasnosti se zakazuje termin potpisivanja ugovora.

Javno otvaranje ponuda za izgradnju poddionice Vranduk - Ponirak je bilo 2. listopada 2018. godine, a ponude su predale sljedeće kompanije:

Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S u iznosu od 79.887.569,99 eura
JV: Euro-asfalt i Strabag ag u iznosu od 87.280.194,54 eura
Kolin Insaat Turizan Sanayi ve Ticaret a.s. u iznosu od 98.335.099,64 eura
Consortium Azvirt L.L.C I Hering d.d. u iznosu od 76.513.413,85 eura


Trasa autoceste poddionica Vranduk - Ponirak je dio dionice Nemila - Donja Gračanica (Zenica sjever) koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Nemila - Vranduk i na jugu na poddionicu Ponirak - Vraca.

Poddionica počinje u južnom dijelu naselja Nemila – lokacija Stara stanica. Sa dva mosta prelazi rijeku Bosnu dok tunelom Vranduk trasa prolazi regiju Vranduk, a dalje se nastavlja iznad naselja Koprivna, s desne strane rijeke Bosne i završava nadomak naselja Ponirak.

Na dužini od 5,3 kilometra gradit će se potporni zidovi, dva mosta (l=390 m; l=340 m), tunel (lijeva cijev 456 m i desna 312 m) i tri vijadukta (l=81 m; l= 90 m; l = 112 m), a predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseca.

"Izgradnja poddionice Vranduk - Ponirak će se financirati sredstvima osiguranim kod OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID). Potpisivanje ugovora očekujemo do kraja mjeseca, čekamo garanciju za dobro izvršenje posla", poručili su iz Autocesta.

Pored poddionice Vranduk - Ponirak, aktualni su tenderi za izgradnju sljedećih dionica:

1. Dionica Poprikuše – Nemila
2. Poddionica Nemila - Vranduk
3. Poddionica Ponirak - Vraca
4. Dionica Tarčin - Ivan: LOT 2 Tunel Ivan
5. Poddionica Počitelj - Zvirovići


Od navedenih dionica, 19. travnja otvorene su ponude za izvođenje radova na poddionici Ponirak – Vraca, dok su ostali postupci nabavke u fazi prije ili poslije otvaranja ponuda, odnosno ili se čeka suglasnost kreditora na dostavljenu dokumentaciju ili je evaulacija ponuda u toku, rečeno je iz Autocesta.

ZDK najspremniji kanton za projekte javno-privatnog partnerstva

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna


"Europska komisija je kroz TAIEX inicijativu prepoznala ZDK kao jedan od najspremnijih kantona u provedbi projekata javno-privatnog partnerstva, a tome u prilog ide i činjenica da ZDK ima preko 50 identificiranih projekata u svom katalogu. Ono što smo vidjeli tijekom ove posjete je da je Zakon o javno-privatnom partnerstvu ZDK u visokoj dozi spremnosti za buduće programsko razdoblje te za daljnju podršku investicijama javnog sektora", kazao je Domagoj Dodig, voditelj Odjela za ocjenu i odobravanje projekata JPP-a pri Hrvatskoj agenciji za investicije.

Stručna misija inicirana je prošle godine tijekom posjete delegacije Vlade Zeničko-dobojskog kantona Zagrebu, a dio je napora kantonalne Vlade da potakne projekte javno-privatnog partnerstva.

"Uspostavili smo institucionalni okvir, donijeli propise i pripremili katalog projekata, a sada kroz ovakve aktivnosti pokušavamo da pokrenemo konkretne investicije. Ranije smo organizirali edukacije za državne službenike i kadar u lokalnim zajednicama", kazao je ministar privrede Zlatko Jelić.

Katalog JPP-a u ZDK sadrži 53 projekta potencijalne vrijednosti 350 miliona KM. Nedavno je potpisan ugovor za projekt Interventne kardiologije u Kantonalnoj bolnici Zenica vrijedan 7,5 miliona KM, koji je prvi projekt javno-privatnog partnerstva u BiH.

"Želimo da se primjenom modela JPP-a unaprijedi javna usluga i potakne ekonomski razvoj kantona u cjelini. Međutim, znamo da na federalnom nivou nema Zakona o JPP-u i mi kao kantoni smo prepušteni da se na ovakav način snalazimo da organiziramo ovakve stolove, da dolazimo do različitih ideja i da ustvari radimo u pravcu implementacije ovakvih projekata", kazao je premijer ZDK Mirza Ganić.

Stručnjaci iz Hrvatske ove sedmice održali su niz sastanaka s predstavnicima Vlade Zeničko-dobojskog kantona, a nakon današnjeg okruglog stola, planiran je okrugli sto i s privrednicima. 

Press ZDK

Iskazano snažno opredjeljenje Vlade ZDK-a za sustavnu borbu protiv korupcije

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Bosna i Hercegovina nalazi se na 89. mjestu po indeksu percepcije korupcije u svijetu za 2018. godinu - izjavio je direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH Hazim Šabotić na današnjem predstavljanju izvještaja te plana rada za naredni period Tima Vlade Zeničko-dobojskog kantona za borbu protiv korupcije.

To jasno ukazuje, istakao je, na nedovoljnu efikasnost borbe protiv korupcije u BiH.

Šabotić je naveo je da je u BiH dosad usvojeno nekoliko strateških dokumenata na državnom, entitetskom, na nivou Distrikta Brčko, kao i na nižim nivoima vlasti, ali ti dokumenti do sada nisu dali zavidne rezultate, jer nisu dovoljno provedeni. Naporima Agencije dosad je formirano 14 tijela za borbu protiv korupcije.

-Na taj smo način, na nivou BiH, uspostavili mrežu institucija čiji bi primarni zadatak trebao biti prevencija korupcije i provođenje strateških antikoruptivnih dokumenata - kazao je Šabotić.

Dodao je kako predstavljanje izvještaja Tima Vlade ZDK pokazuje jasno opredjeljenje tog tima i vlade da se sistematski bori protiv korupcije.

-Moram naglasiti da je ovo jedan od prvih kantonalnih timova, koji je javno prezentirao izvještaj o provođenju Akcionog plana za borbu protiv korupcije. Moram pohvaliti i uspostavljanje vrlo dobre suradnje Tima ZDK s brojnim domaćim i međunarodnim ustanovama i organizacijama u BIH. Agencija se od početka trudi da pomogne radu tima ovog, ali i svih drugih kantona te da im damo smjernice i svu neophodnu pomoć u izradi strateških antikorupcijskih dokumenata - podvukao je Šabotić.

Mada je za neke aktivnosti potrebna politička volja, Šabotić ističe kako postoji i niz aktivnosti za koje nije potrebna politička volja, nego samo istinska opredijeljenost za borbu protiv korupcije.

Novi premijer ZDK-a Mirza Ganić izrazio je opredjeljenje Vlade da "stane ukraj onim koji uzimaju nešto što im ne pripada".

-Vlada će u ovom mandatu iznalaziti rješenja da suzbijamo korupciju, ali ne znam hoćemo li je moći i iskorijeniti. Ali, obećavam da ćemo u punom kapacitetu raditi. Da ću prvog koga uhvatimo da uzima ono što mu ne pripada, kao premijer, lično osuditi i da ćemo uraditi sve što se može uraditi da bi korupcije bilo što je moguće manje - kazao je Ganić.

Najavio je da će zajedno s Vladom učiniti sve da Timu za borbu protiv korupcije omogući uvjete za obavljanje posla.

Predsjednica Tima ZDK Meliha Omerspahić pojasnila je da sve institucije u ZDK-u, od javnih ustanova do ministarstava, škola, univerziteta imaju operativne planove te da se prati provođenje tih planova.

Utvrdili su, kaže Omerspahić, rizične procese u svim institucijama te način na koji da se otklone, jer je njihov posao preventivnog karaktera. Utvrdili su i potrebu za većom transparentnošću rada institucija, zatim na potrebu zaštite integriteta svake službe, a time i institucije te da su to poslovi na kojima će raditi u narednom periodu.

(FEN

Stranica 14 od 77